Veoma draga porodico Rugova,
Poštovana gospođo Fana, deco, unuke i unuci predsednika,
Poštovani predsedniče Sejdiu,
Poštovani ambasadori prijateljskih zemalja,
Poštovani predstavnici državnih institucija,
Saradnici istorijskog predsednika,
Draga deco iz rodnog mesta predsednika Rugove, koji ste upravo izveli himnu naše Republike,
Poštovani građani,
Na ovu godišnjicu smrti arhitekte nezavisnosti Kosova, istorijskog predsednika dr Ibrahima Rugove, okupili smo se da se prisetimo njegovog života i rada, da razmislimo o putu koji nam je prokrčio i da odamo počast jednom od najistaknutijih ličnosti naše nacionalne istorije.
Predsednik Rugova je bio vizionarski političar, filozof i dubok mislilac, lider koji je kosovskoj politici dao njenu najvažniju dimenziju, ljudsku dimenziju, ali i kulturnu dimenziju, bez premca u našoj modernoj istoriji.
Pariski student i učenik Roland Barthes je svoje angažovanje gradio je na temeljima znanja, na političkoj kulturi i na vrednostima demokratije.
Kao strastveni proučavalac Pjetëra Bogdanija, on je duboko razumeo potrebu za jasnom nacionalnom vizijom i jasnim političkim identitetom.
Arhitekta nezavisnosti Kosovo je video ne samo kao politički projekat, već kao istorijski amanet, kao prirodnu težnju naroda koji je patio i borio se za slobodu.
U najtežim godinama naše istorije, Rugova je ostao nepokolebljiv na svom putu za slobodu i nezavisnost Kosova. Izgradio je miran pokret otpora, zasnovan na dijalogu, mudrosti i uverenju da će demokratija i zapadne vrednosti trijumfovati nad nasiljem Miloševićevog genocidnog režima i trijumfovati nad vekovima nepravde nad našim narodom. Međutim, istovremeno je počeo da organizuje i prve ćelije oružanog otpora, jer je bilo jasno da će narod Kosova po svaku cenu braniti kućni prag.
On je bio taj koji je stavio Kosovo za sto međunarodne diplomatije, koji je stvorio prijateljstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, sa evropskim zemljama i demokratskim zemljama širom sveta, dajući našem pitanju neupitan međunarodni legitimitet.
Rugovino kreiranje politike bila je smela i retka strategija u istoriji ovog dela sveta. Verovao je da je najveća snaga jednog naroda njegova volja za slobodom i pravdom i da nijedna sila ne može pobediti protiv volje naroda da živi slobodan.
Ovakvim pristupom stavio je Kosovo na mapu globalne demokratske svesti i naše nacionalno pitanje učinio primerom otpora, uporedivim sa najvećim pokretima za ljudska prava 20. veka. Njegova filozofija otpora inspirisala je ne samo Albance, već i zapadnu diplomatiju, koja je u Rugovi videla mudrog, odmerenog čoveka i, pre svega, dostojnog državnika koji je insistirao na pravima svog naroda.
Čak i u najtežim trenucima, zadržao je svoje dostojanstvo i poštovao čak i one koji nisu delili istu viziju kao on. U često oštrom političkom okruženju, Rugova je bio nepodesan protivnik onima koji su verovali u druge puteve, posebno onima koji su verovali u put mržnje. Suočavao se sa velikim izazovima, preprekama, pa čak i konstantnim životnim pretnjama, ali nikada nije odustajao od svog puta.
Rugovizam, kao filozofija i vizija, nije samo politička strategija. Ona oličava miran, ali uporan pristup i izgradnju pravednog društva, zasnovanog na našoj kulturi, istoriji i nacionalnim vrednostima. Rugovizam je ideal koji prevazilazi podele, duh koji ujedinjuje radi bolje budućnosti za sve.
Njegovu ličnost u nekoliko reči najbolje sažima fratar franjevac otac Zef Pllumi kada kaže da je, iako je bio „klevetan i protiv njega se borilo… imao samo evropsku viziju kao svoje načelo“. Ovaj hrabri čovek nikada nije umarao glavu ni kritikama ni psovkama, jer je bio najupućeniji i najmudriji od svih.“
Rugova nikada nije video politiku kao sredstvo za ličnu korist, već kao misiju, misiju da služi svom narodu i da po svaku cenu prenese i brani pravo Kosova da bude slobodno i nezavisno. To je učinio gradeći prijateljstva zasnovana na vrednostima i poverenju, koja i danas služe interesima naše Republike i našeg naroda.
U vreme kada su politički pokreti često bila potreseni okolnostima, Rugova je ostao dosledan lider, čovek nepokolebljivih principa. Nikada nije pravio kompromise sa snom o slobodnom i nezavisnom Kosovu.
On je napustio ovaj svet sa Kosovom koje je još uvek radilo i borilo se za nezavisnost, ali čiji je put već bio jasan i popločan od strane istorijskog predsednika, nepovratan put ka punoj i međunarodno priznatoj državnosti.
Stoga se danas ne prisećamo samo jednog političara. Danas se sećamo jedne epohe. Epohe jednog mudrog vođstva, epohe vizije koja je danas postala stvarnost. Epohe koja je utrla i naš put napred i put generacija koje će doći posle nas.
Na ovaj dan sećanja odajmo počast, ne samo onome što je predsednik Rugova uradio, već i nasleđu koje je ostavio za sobom.
On nije bio samo prvi predsednik Kosova; on je bio i ostao naša svakodnevna inspiracija za modernu, demokratsku državu orijentisanu ka evroatlantskim vrednostima.
Hajde, dakle, da sledimo njegov put mudrosti, da idemo njegovim putem mudrosti i posvećenosti otadžbini, jer najveća čast koju možemo da odamo Rugovi jeste da nastavimo da gradimo Kosovo kakvo je on sanjao i za koje je neumorno radio: suverena, razvijena, demokratska zemlja integrisana u evroatlantsku porodicu i u trajnom prijateljstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Neka je večno sećanje na istorijskog predsednika dr Ibrahima Rugovu!
Hvala vam!
