(Predsednici Jahjaga je dodeljena nagrada“Unaza e Katarina Josipit”.- Prsten Katarine Josipi)
Predsednica Republike Kosova, g-da Atifete Jahjaga ucestvovala 40-toj jubilarnoj manifestaciji “Takimet e Gjeçovit” u s. Zym u regiji Has
Ovom prilikom, Predsednici Jahjaga je dodeljena nagrada “Unaza e Katarina Josipit”, i držala sledeci govor:
Veoma cenjeni predstavnici institucija Republike Kosova,
Poštovani pesnici i ljubitelji albanske književnosti,,
Poštovani sveštenici i zvanicnici Katolicke crkve,
Poštovani stanovnici Zyma, lokaliteta sa tradicijom,
Poštovani ucesnici,
Cestitam vam 40-tu jubilarnu manifestaciju “Takimet e Gjeçovit” koja je tradicionalna, zahvaljujuci radu i predanosti vas stanovnika Zyma književnog kluba “Shtjefën Gjeçovi”, opštine Prizren i centralnih institucija Republike Kosova.
Manifestacija “Takimet e Gjeçovit” je znacajna ne samo iz razloga simbolike nego i zbog doprinosa za ocuvanje nasledstva i kultiviranju književnih, kulturnih i naucnih vrednosti.
Da se nalaziš u Zym, da ucestvuješ u manifestaciju susreta ili sabora Gjeçova, koje ste vi simbolicki nazvali “Takimet e Gjeçovit” i da se ne govori o ovoj nacionalnoj poliendrickoj licnosti, koji je binom “Fe e Atdhe” ( Domovina i vera ) ostavio je u bogatom nasledstvu književnosti, arheologije i nauke, je nemoguce.
U svojstvu Predsednice zemlje, pripalo mi da govorim o politickoj i patriotskoj aktivnosti Shtjefën Gjeçovi – a. Razmatrajuci život i delo ovog ucenjaka, videla sam da je kod njega sve povezano sa domovinom, slobodom, napretkom i emancipacijom svog naroda.
Shtjefën Gjeçovi je bio sveštenik, franjevac, poznavajuci njegova dela, putem njih i njegov duh, ubedena sam da se on opredelio za sveštenicki poziv kako bi proširio svoja znanja, da se iškoluje i da bude korisniji ljudima. A postao je franjevac kako bi bio što bliže narodu i da živi u uslovima svog roda, kao što je sam rekao.
Katolicka crkva uvek je bila uz narod, u vecini slucajeva na celo napora za slobodu i emancipaciju gde je uloga sveštenika bila ogromna u iskorenjivanju zaostalih zakona koji su došli ovde sa tudim uticajima kad kada planski i sa odredenim ciljem, kao što su bila sujevernost i magija koje su se lako širile, kao lažna nada za napaceni narod za rešavanje problema i poteškoca sa kojima su se suocavali.
Shtjefën Gjeçovi postao je arheolog, jer je hteo da dokaže naše starost korena na ovim prostorima, jer je želeo da dokaže da nekad smo bili cuveni i imali tragove i da smo stvorili istoriju koja je za ponos. Arheologiju Gjeçovi je istraživao uz veliku predanost , ulazivši u najdaljim pecinama i klancima Malësije, prikupljajuci artifakte, kako ne bi ih pronašli i drugi pokupili, da nam ne pokradnu istoriju jer kradom prošlosti su želeli da nam otmu buducnost.
Prema tome Gjeçovi j izvršio studije o pelasško i ilirskom nasledu albanskog naroda, koje su ostale najozbiljnije studije izvršene u ovoj oblasti.
Shtjefën Gjeçovi se bavio i prikupljanjem usmenog nasleda našeg naroda. To je ucinio kako ne bi se izgubila ova neprocenjiva riznica i da bi dokazao motive i visok umetnicki i filozofski nivo narodnog genije.
Shtjefën Gjeçovi bavio se i književnošcu. Pisao dramu, žanr koji do tada nije bio obraden. To je ucinio u obliku naše tradicije pripovedanja, kako bi više uticao i preko insceniranja ili uzimanja i prepricavanja dramskih delova i njegovih dela u narod.
Shtjefën Gjeçovi je krunisao svoje delo prikupljanjem i Kanona Leke, posao koji mu je oduzeo trideset god. gde njegova predanost prikupljanju i kodifikacije lici na sistem kodifikacije svetih knjiga. Ovim delom on je posmrtno izbio u svetske tokove. Kanonom, Gjeçovi je dokazao da smo kao narod bili organizovani , da nismo bili divlja plemena bez zakona. Nacinom kanonskog organizovanja dokazao da smo bili napredni i da je Kanon bio humaniji i pravedniji od kanona ostalih naroda srednjeg veka ali i kasnije.
Dozvolite mi, uzimajuci u obzir karakter ove manifestacije, da kažem dve stvari oko Kanona Lekë Dukagjini-a.
Prvo: Ovaj Kanon u svim svojim clanovima i stavovima poštuje coveka, njegovo i porodicno dostojanstvo. Kanon ne poznaje pravo kazne oštecenja i poniženja dostojanstva. Kanonom Leke nema javnog batinanja coveka i nema osakacenja tela.
Drugo: Kanonom gora, poznatog kao Kanuni i Lekë Dukagjinit, naslednici Skënderbega u nacionalnom otporu protiv otomanskog usvajanja uredili su život ljudi i to je onemogucilo sprovodenje šerijata u ovim prostorima kod našeg naroda, katolicke ili muslimanske vere. Na albanskim teritorijama nije se moglo zamisliti da turci nekome, ko je bio recimo optužen za kradu, otkinu ruku ili da neko javno dobije pedeset udaraca bicem. Prema tome ovaj Kanon je sacuvao ljudsku ali i nacionalnu cast i dostojanstvo više od petsto godina.
Kanon Lekë Dukagjini-a ima nacelo da „vesnik se ne ganja”. Prema toe onaj koji nosi vest mora se poštovati bez obzira koju vest i od koga nosi, što se danas veoma dobro poklapa sa slobodom reci i izražavanja, što je deo tradicije. Mi se danas vladamo prema zakonima savremene evropske civilizacije koji sadrže u sebe dostignuca naprednih naroda. Na tom putu Republici Kosovu je mesto u Evropskoj zajednici medu dostojanstvenim narodima slobodnih i ravnopravnih zemalja.
*****
U nastavku susreta, Predsednica Jahjaga je postavila cvece pred bistom Shtjefën Gjeçovi-a, Biskup Kosvske Biskupije, velecasni Dodë Gjergji predao je joj tradicionalnu nagradu“Unaza e Katarina Josipit”.
Nakon dobijanja ove nagrade, Predsednica Jahjaga je rekla da se oseca veoma pocašcenom nagradom koja nosi ime velike glumice Katarina Josipi.
Predsednica Jahjaga je rekla da Katarina Josipi ostaje simbol emancipovane žene, koja volela svoje zanimanje, domovinu i narod.
Ovaj post je takođe dostupan na jeziku: SQ