Priština, 12. jul 2020. godine – Predsednik zemlje Hashim Thaçi danas odao počast pred grobom prvog predsednika Kosova Ibrahima Rugove.
Predsednik Thaçi je rekao da je predsednika Rugovu poznavao kao saputnika prema slobodi i miru, kao dvoje ljudi sa različitim političkim pogledima, ali sa istim ciljem: slobodnom i nezavisnom kosovskom državom.
Ovo je cela izjava predsednika Thaçija nakon odavanja počasti predsedniku Rugovi:
Danas sam ovde kako bih odao počasti čoveku koji je dao snagu početku izgradnje države Kosovo, kao figure simbola nacionalnih napora da pretvori san o slobodi u otelotvorenje suverene države.
U istoriji formiranja država u svetu, Kosovo spada u retke slučajeve koje je put formiranja države započelo od ideje mirovnog otpora i završilo naoružano u ratnim rovovima.
Strpljenje i njegova jasnoća o mirovnom otporu, kao nemoguća misija u vreme i kontekstu kada je dobijala svoj oblik, dokazala je na kraju ozbiljnost jednog čoveka u naporima da brani otadžbinu, uz potpuno originalan pristup.
Taj mirni otpor je nadahnuo solidarnost dijaspore da podrži nacionalno preživljavanje: preživljavanje obrazovanja, medicine, kulture… nasuprot represiji države Srbije.
Istina je da bez mirovnog otpora, bez tog popločanog puta, koji je bio polazna tačka za mene i za moje saborce, bilo bi teško da nastavimo putem oružanog otpora.
Svi mi koji smo započeli osporavanja protiv Beograda početkom 90-ih godina, ne bismo bili toliko odlučni, toliko hrabri i toliko sigurni u naš put prema slobodi, da nije prethodio mirovni otpor.
Mirovni otpor ubedio je prvo kosovske Albance da mogu da zamisle i da stvore svoju državu, iako se okupacija činila doživotnom.
Isti projekat je ubedio i Zapad da su Albanci oni koji preživljavaju, a ne posmatrači i da se oni neće složiti sa osvajanjem od strane Beograda.
Ovaj politički projekat je opravdao i legitimisao je početak oružanog otpora kao istorijski korak.
Kombinacija mirovnog i oružanog otpora bili su ključ slobode i nezavisnosti Kosova.
Danas mi svi treba da budemo ponosni što je polazna tačka formiranja države Kosovo i nadahnuće oslobodilačkog pokreta na Kosovu, od mirovnog do oružanog otpora, započet od potrebe za slobodom, mirom za sve njegove građane.
Poznavao sam Rugovu kao saputnika prema slobodi i miru, kao dvoje ljudi sa različitim političkim mišljenjima, ali sa istim ciljem: slobodnom i nezavisnom kosovskom državom. Što više godine prolaze, to više raste težina mog poštovanja naše zajedničke istorije.
Borba u ime mira i ljudskih prava promenila je mišljenje sveta o Kosovu i potvrdila je svima njegovo pravo na državu u kojoj će Albanci zajedno sa manjinama voditi državu, a ne gde će vladati samo jedna manjina.
Sada je naša dužnost da se suočimo sa borbom protiv Kosova i njegove državnosti.
I u ime otpora koji je oživeo slobodno, nezavisno i demokratsko Kosovo, da bi ubedilo i samu Srbiju da prizna našu državu.
Danas više nego ikad potrebna nam je lekcija Rugovine mudrosti i poštovanje krvi prolivene za Kosovo.
Večno poštovanje i zahvalnost prvom predsedniku Kosova, kao i svih onih koji oživeli mirovni otpor na početku, i onaj oružani na kraju.
Ovim poštovanjem i zahvalnošću poći ću prema Specijalizovanim komorama koje smo stvorili sami, kao strateška odluka poverenja prema SAD-u, NATO-u i Evropskoj uniji, da bih se bilo kada vratio odande, uz svu javno potvrđenu čistotu mog života za slobodno i demokratsko Kosovo.
Večna počast svim narodnim palim borcima. Počasti predsedniku Rugovi.