presidenca-logo
DR VJOSA OSMANI SADRIU
PREDSEDNICA REPUBLIKE KOSOVO
...

Osmani: Nije trenutak da se nastavi dijalog sa Srbijom

U ekskluzivnom intervjuu za DW vršilac dužnosti predsednice Kosova govorila je o procesu pred Specijalnim sudom, dijalogu sa Srbijom, ulozi Nemačke i izabranog američkog predsednika Bajdena (Biden) u ovom procesu.

Dojče Veče (Deutsche
Welle): Gospođo vršiocu dužnosti predsednice i predsednice Skupštine, pre par
dana ste preuzeli dužnosti predsednice Kosova, onako kako to predviđa Ustav,
nakon ostavke predsednika Hashima Thaçija, jer su njega optužile
Specijalizovane komore za ratne zločine na Kosovu. Zajedno sa njim je optužen i
predsednik jedne velike partije na Kosovu i šef jedne parlamentarne grupe iz
takođe jedne velike partije u Skupštini Kosova. Da li se može reći da na Kosovu
postoji institucionalna nestabilnost ili opasnost po funkcionalnost države?

Vjosa Osmani: Dozvolite
mi da pomenem na samom početku da vreme nije lako, još manje uobičajeno za
Kosovo kao državu, za sve naše građane, ali i za naše institucije. Naravno da
nasuprot ovim dešavanjima, mi ne treba nikako da oklevamo da konstantno
ponavljamo istinu o onome što se dogodilo na Kosovu. Istina je da su se na
Kosovu dogodili stravični zločini koje je izvršila Srbija, počev od pokušaja
genocida, pa do zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina, zločina koji su
bili nastavak režima koji je bio sličan Aparthejdu, od 1989. godine do kraja
rata. To su dela, za koja, Srbija nažalost još uvek nije izvedena pred pravdu,
nasuprot nekoliko slučajeva u ICTY u Tribunalu u Hagu, koji sada, kao što
znate, ne funkcioniše. Međutim, velika većima izvršioca zločina još uvek nije
izvedena pred pravdu, što mi moramo glasno da govorimo u bilo koje vreme, svuda
i na Kosovu, i van zemlje, pred svakim forumom, u svakoj instituciji, jer
govorimo istinu i kao Albanci nemamo nijednu potrebu da preterujemo sa istinom,
jer je istina koju smo doživeli užasna i svakoga dana treba da budemo glasni u
traženju pravde. Mi nikada nismo tražili osvetu. Već samo pravdu za žrtve,
pravdu za ubijenu decu tokom rata, pravdu za silovane žene i muškarce tokom
rata, pravdu za sve ove žrtve. Takođe i reparacije za štetu koju je nanela
Srbija na Kosovu. Međutim, s druge strane, Kosovo je država već duže od 12
godina i tokom ovih godina, nezavisno od mnogobrojnih oluja kroz koje smo
prolazili konstantno, održana je institucionalna stabilnost. Mi imamo Ustav, koji
jasno određuje da u slučaju odsustva predsednika, vršilac te dužnosti je
predsednica Skupštine, što je potvrđeno i odlukom Ustavnog suda. Imamo Ustav
koji određuje ko menja premijera u slučaju njegovog odsustva, ko menja
predsednika Skupštine. Ja imam petoro drugih potpredsednika, koji mogu da me
zamene. Dakle, to su pitanja koja su izgrađena tako da obezbeđuju
institucionalnu stabilnost. S toga, trenutno, naše institucije funkcionišu bez
ikakvog problema. Ali to ne podrazumeva da situacija na Kosovu nije teška, a
iznad svega jer za građane, za civilne žrtve poslednjeg rata na Kosovu još uvek
nije bilo pravde i to podrazumeva da mi kao institucije imamo višestruko veću
obavezu sada da budemo glasni i da tražimo pravdu koja je nedostajala do sada.

 
Specijalni
sud će suditi o navodima za ratne zločine bivšim pripadnicima OVK. Na Kosovu
ima mnogo glasova koji kažu da je sud jednostran i da sudi samo jednom
etnicitetu. To je slučaj koji je presedan u pravdi. Interesuje me pogled jedne
pravnice, vi ste veoma dobar poznavalac tih stvari, da li se slažete sa tom
konstatacijom?

Vjosa Osmani: U vreme
kada se o Specijalizovanim komorama, ili kako se naziva Specijalnom sudu,
diskutovalo u Skupštini Kosova, diskutovalo se o svemu tome što ste i vi
pomenuli, dakle, bilo je argumenata da će biti reči o samo jednom etnicitetu.
Bilo je argumenata da se sudi samo jednoj strani, i dok, kao što sam malo pre
spomenula, nema pravde za zločine koje je izvršila Srbija. Svi ti argumenti
pomenuti su na sednicama Skupštine Kosova, ali na kraju je bilo insistiranje
tadašnje Vlade koja se u to vreme sastojala od LDK-a (DSK) i PDK-a (DPK), ili
jasnije to je bila koalicija između gospodina Thaçija i gospodina Mustafe,
obojica su bili nosioci koalicije koja je insistirala po svaku cenu da se
formira Specijalni sud. Jer, kako je rečeno nama, kao poslanicima u to vreme,
druga opcija bi bila mnogo užasnija, a to je formiranje Specijalnog suda od
strane Ujedinjenih nacija, gde se ne bi priznavali kosovski zakoni, gde bismo
se vratili nazad u UNMIK-ovo vreme i gde bismo dali dodatne nadležnosti
Ujedinjenim nacijama i na polju pravde i spoljnje politike.

Dakle, nadležnosti koje
smo mi dobili nakon proglašenja nezavisnosti. Na neki način to bi bio atak na
državnost Kosova, ukoliko bismo išli u tom smeru. I to je manje-više bio
ključni argument što je velika većina poslanika odlučila ili da makar govorim u
svoje ime, da ne preterujem, da ga podrži u to vreme. Ali, kako sam već rekla,
to je bio teret koji je preuzela koalicija iz tog vremena, koja se sastojala od
dve trećine. I putem te političke podrške koju je imala koalicija, uspela je da
prikupi i dve trećine u Skupštini Kosova radi izmene Ustava, čak i da se ubaci
Specijalni sud kao deo našeg pravosudnog sistema. Nezavisno od argumenata koji
se sada pominju, ovaj sud je međunarodna obaveza koju je Kosovo preuzelo, putem
ratifikacije međunarodnog sporazuma, u to vreme između predsednice Jahjaga i
Evropske unije.

Drugo, taj sporazum je
izmenjen u ustavni amandman, koji su preuzeli u svoju odgovornost dvojica
rukovodioca tadašnjom koalicijom.

I treće, izmenjen je u
dodatni zakon koji je zatim odredio postupke. 
Onda sam ja i na dan kada je usvojen Specijalni sud, ukazala na
argumente za i protiv, i na primedbe koje sam imala. Me verujem da je sada
vreme da se vraćamo tamo, ali želim da pomenem jednu činjenicu o kojoj su se
sami službenici Specijalnog suda nekoliko 
puta izjasnili, ili bivši tužioci koji su učestvovali u istragama, oni
su davali javne izjave da nigde u dokumentaciji,  putem koje je stvoren Specijalni sud, se ne
kaže da će se baviti jednim ili drugim etnicitetom, već je samo određen glavni
mandat, dakle da će istraživati zločine od jednog do drugog perioda, dakle
određena je vremenska jurisdikcija, teritorijalna i dr., ali ne i da će se
baviti samo jednim etnicitetom.

Mi ćemo sada sagledati
šta možemo da očekujemo ubuduće od Specijalizovanih komora, međutim ne bih sada
želela da zalazim u i da komentarišem putanja koja su okončana u trenutku kada
je izglasan ovaj sud. Jer svojom voljom ga je Kosovo formiralo, svojom voljom
ga je učinilo delom Ustava, svojom voljom ga je učinilo delom pravosudnog
sistema. Dakle, svi ovi detalji su bili poznati i onda.

 
Hajde da
razgovaramo o događajima u unutrašnjoj politici. Izbor novog predsednika je
dužnost parlamentarnih političkih partija, prema parlamentarnom izbornom
sistemu Kosova. Vi vršite i dužnost predsednice Skupštine. Da li ste spremni,
da ukoliko vam se tako nešto ponudi, u potpunosti vršite petogodišnji mandat
predsednice?

Vjosa Osmani: Ne, ne
verujem da bih ja sada bila među licima koja će postati deo političkih računica
u trenutnom parlamentu. Ja ne želim da dajem procene oko toga gde se nalaze
političke partije iz ove kancelarije, ali verujem da sada znate moj politički
stav koji sam i ranije izrazila kao predsednica Skupštine, kao izabrana
predstavnica građana Kosova, što imam i narodni legitimitet koji mi je dat 6.
oktobra, a koji je naravno izabrao trenutnu Skupštinu. Međutim, ja lično neću
postati deo takvih kalkulacija.

 
Nalazimo se
u fazi kada se odvija dijalog. Vi kažete da postoji institucionalna stabilnost
na Kosovu. Kako mislite da treba da se odvija dijalog? Postoje glasovi koji
kažu da se dijalog mora prekinuti…

Vjosa Osmani: Mislim da
zbog trenutnih zbivanja, sada nije trenutak da se sada odmah nastavi dijalog. I
treba dati malo vremena kosovskim institucijama, da sednemo, da se konsultujemo
međusobno, da stvorimo veoma jedinstven stav oko dijaloga, jer je neophodno da
ko god pregovara u ime Kosova, o sudbini Kosova, ima mnogo jedinstveniji stav
političkog spektra, nego samo koalicije koju predstavlja. Ja ću dati svoj
maksimalni doprinos u tom pravcu, da diskutujemo zajedno sa svima u vezi sa tim
koji bi trebalo da budu stavovi Kosova.

Ali sada ne verujem da je
pravi trenutak da Kosovo nastavi kao da se ništa nije dogodilo. Nije da nema
institucija. Institucije postoje. Ali, situacija nije ista kakva je bila pre
par dana. To se mora uzeti u obzir. Treba izvršiti ponovnu procenu dosadašnjeg
procesa, o čemu se pregovaralo, kako se pregovaralo, šta je postignuto, ma
koliko malo bilo to dostignuće. Ali, svi zajedno treba da izgradimo dalje
korake. I da nemamo slučajeve da kada se nešto postigne u Briselu, mi kao druge
institucije o tome saznamo kasnije, bilo preko Brisela ili službenika tamo,
bilo putem medija. Već da postoje neke vrste prethodnih konsultacija,
prethodnog saopštavanja stava, kako bi nakon toga svakome ko vodi pregovore u
ime Kosova bilo jasnije šta Kosovo očekuje od njega ili od nje.

S druge strane, kao Skupština
Kosova, sada govorim u svojstvu predsednice Skupštine, u jednom trenutku smo
dali na znanje svakoj vladi koje su to crvene linije, u vezi sa temama o kojima
ne bi trebalo da se diskutuje i one imaju veze ne samo sa suverenošću i teritorijalnim
integritetom zemlje, nego i sa unutrašnjim uređenjem Kosova, dakle sa načinom
na koji funkcionišemo. Nije nikome dozvoljeno da pregovara o stvaranju treće
vlasti. I vlada mora biti izuzetno pažljiva da ne upadne u takve zamke, koje
Srbija postavlja, otvarajući takve teme u Briselu, kao samo formalno, ali one
kasnije postaju novi kompromisi za Republiku Kosovo. Mi koji već dugo vremena
pratimo dijalog, videli smo kako su stigli do ovde. Ali, greške ne treba
ponavljati.

 
Vaši odnosi
sa premijerom izgleda da nisu veoma dobri. Imajući u vidu da niste glasali za
njegovu vladu, iako dolazite iz iste partije. A, od nedavno niste više ni
potpredsednica LDK-a. Da li ste spremni da budete deo dijaloga na ovoj poziciji
sa koje govorite, kao vršilac dužnosti predsednice, ukoliko je eventualno
potrebno da potpišete neki sveobuhvatni sporazum, ukoliko govorim o stvaranju
nacionalnog jedinstva?

Vjosa Osmani: Rekla sam
da jedinstvo treba izgraditi kako bi se odredilo koji su stavovi Kosova i da
postoji prethodno jedinstvo. Međutim, nijedan racionalan čovek ne bi trebalo da
odlazi u Brisel samo radi potpisa i formalnosti. Ja bih bila deo procesa, u
kojem sam deo pregovora od samog početka, a ne samo da mu dam poslednju
formalnost. I da budem deo procesa potpisivanja sporazuma o kojima nisam sama
pregovarala. Jedinstvo jeste neophodno, ali mi treba da se vratimo korak nazad
u procesu dijaloga, pogotovu nakon poslednjih izjava gospodina Lajčaka, koji je
tražio da Kosovo pogura izmenu Ustava po pitanju zajednice. Dakle, politički i
institucionalni lideri Kosova moraju da sednu kako bi ponovo potvrdili svoje
stavove u vezi sa ovim temama do detalja, a ne da se govori uopšteno da je
vodič Ustav. Ustav je uvek bio vodič- ali imamo 33 potpisana sporazuma do sada,
većina njih su prevazišli okvire određene Ustavom, pogotovu dokument iz 2015.
godine koji je potpisan u Briselu o zajednici. Dakle, nikome ne treba da bude
dovoljna činjenica da se pominje Ustav Kosova, a s druge strane da se potpiše
sporazum koji prevazilazi okvire određene Ustavom. Mi treba da sednemo svi
zajedno, da ponovo odredimo stavove, da donesemo odluku o tome kako ćemo
napredovati i da zatim diskutujemo o formalnostima. Ali, da samo odem i da
potpišem sporazum o kojem je pregovarao neko drugi, to bi bio apsurd za svakog
nosioca institucije. Jer ne možeš da preuzmeš potpisivanje jednog sporazuma
kada nisi učestvovao u njegovom pregovaranju. Ja nisam tamo figura, ja
predstavljam, ja sam druga liderka za koju se najviše glasalo u Republici
Kosovo, dakle predstavljam građane Kosova i mogu da govorim u ime naroda
Kosova, nisam tamo formalna figura, koja bi trebalo da stoji i čeka na nogama
dok neko drugi potpisuje sporazum. Ali, daću podršku svakom dokumentu koji je
za dobrobit Kosova, svakom dokumentu koji unapređuje međunarodni subjektivitet
Kosova, ali nikako dokumentima koji ometaju bilo našu državnost, bilo naše
unutrašnje uređenje.

Ukoliko prođemo kroz
spisak ustupaka je napravilo Kosovo do sada, od vremena Ahtisarija, pa do sada,
morali bismo da diskutujemo o svakom, tako da neću da zalazim sada u to. A
ustupci koje je napravila Srbija si veoma mali, da ne kažemo nepovoljni. Govorimo
o onima koje smo mi napravili. Nije ni vreme ni 
mesto da pravimo dodatne ustupke koji našu državu čine još
nefunkcionalnijom. Vreme je za Srbiju da napravi svoje ustuke. I da nakon toga
razmotrimo da li možemo da napredujemo. Ali mi da pravimo konstantno ustupke i
da se nadamo da će nas kao priznati, a na kraju da se oni ponašaju kao 2007.
ili 2008. godine i sada u ovim poslednjim sporazumima, verujem da je pogrešan
pristup. Prosto, Srbiji se ne veruje. Ne može joj se verovati. Ko god je
istorijski pratio način na koji se oni ponašaju u spoljnoj politici, u
potpisivanju sporazuma, nezavisno sa kim ih potpisuju, treba da zna da je
glavna osobina Srbije neverstvo. Oni su neverni, kažem kao institucije, kao
politički lideri ne drže reč i ne poštuju svoje potpise. Dakle, ne treba da
očekujemo nešto drugo od Srbije u ovom slučaju.

 
U SAD-u
imamo novog predsednika, Džoa Bajdena (Joe Biden), koji je tokom kampanje
najavio da će imati drugačiji pristup od Donalda Trampa (Donald Trump) i
njegovog izaslanika Grenela (Grenell) u vezi sa dijalogom sa Srbijom. Sa vašeg
gledišta, da li postoji nada u novu dinamiku u dijalogu?

Vjosa Osmani: Mislim da
problem nikada nije bila dinamika, nego stavovi. Na primer, na početku Trampove
administracije bio je savetnik za nacionalnu bezbednost gospodin Bolton, koji
je podržao ideju izmenu granica, jednu od istorijski najopasnijih ideja za naš
region, a ne samo za Kosovo. I stvorio je situaciju u kojoj je celokupna
politička scena imala nepoverenje u odnosu na dijalog. Ta ideja je čak potezana
dve godine, i stavila je Kosovo u veoma nezavidan položaj, gde je bivši
premijer Haradinaj je bio primoran da uspostavi tarifu na robu iz Srbije,
upravo da bi stvorio dodatnu prepreku, da bi se ta tema sprečila. Zato ne
verujem da treba da budemo zadovoljni dinamikom, ukoliko ta dinamika ide u
pogrešnom pravcu. U tom slučaju moglo je biti dodatne dinamike, ali ta dinamika
je apsolutno otišla u pogrešnom pravcu. Dakle, imali smo potpunu podršku od
bivšeg savetnika za nacionalnu bezbednost po pitanju ideja koje su razorne za
Kosovo, za njegovu nezavisnost, za njegove granice, kao konstitutivnog državnog
elementa i po drugim pitanjima, dakle, i mi treba da vidimo da li postoji
dinamika, ali i koji je pristup i koji je stav.

U vreme kada je gospodin
Bajden bio zamenik predsednika (potpredsednik), budući da smo veoma blisko
sarađivali u to vreme, na početku sam bila savetnica i šefica osoblja u
Predsedništvu, zatim poslanik, kasnije sam bila predsednica Komisije za spoljne
poslove, mi smo videli pristup američke administracije, u kojem je, i zato što
je gospođa Klinton (Clinton) u početku bila državna sekretarka, ali pored toga
što je posvećivala konstantnu pažnju odnosu sa Kosovom, američki pristup je bio
veoma jasan i o granicama i o unutrašnjem uređenju Kosova, dakle nije nikada
bilo insistiranja od strane Amerike da mi diskutujemo o granicama za stolom. S
toga, ponovo očekujem od nove administracije, od Bajdenove administracije, da
kao prvo postupi, budući da gospodin Bajden veoma dobro poznaje prošlost
Kosova, poznaje kontekst i nikada se ne može stvoriti ekvivalentnost ili
moralna jednakost onoga što je uradila Srbija na Kosovu i što su mogli da urade
određeni pojedinci. Zna vrlo dobro da je Srbija izvršila stravične zločine
protiv čovečnosti u zemlji, obuhvatajući i genocid, i on je bio jedan od ljudi
koji su stajali uz Kosovo, kada su diplomate i političari koji su bili naš
glas, bili malobrojni. On je zaista bio naš glas kada mi nismo imali glasa.

 
Kako vidite
ulogu Nemačke u procesu dijaloga sa Srbijom. Prema mišljenju nemačkog
ambasadora ovde na Kosovu, u jednom intervjuu za Dojče Vele (Deutsche Welle), on kaže da Nemačka želi
sporazum koji je pravno obavezujući, koji rešava sva pitanja, uključujući i
međusobno priznanje?

Vjosa
Osmani: Mislim da jasan jezik, kao što je slučaj sa Nemačkom, ovo što ste
upravo citirali je veoma neophodan u ovom procesu, jer dok god je Nemačka
jasna, postoje države, određeni zvaničnici, koji to ne nazivaju pravim imenom,
a to je recipročno priznanje, već to nazivaju normalizacijom. Naravno da je
Kosovo u dijalogu radi recipročnog priznanja, ali ne samo zbog recipročnog
priznanja. Dakle, recipročno priznanje u trenutnim granicama i unutrašnje
državno uređenje koje imamo trenutnim Ustavom Kosova bez nekih izmena. Dakle,
neophodno je da se uverimo da će taj pristup Nemačke postati sveobuhvatniji, da
će biti pristup koji će prisvojiti i ostale države, posebno Evropska unija, kao
mehanizam, dakle Brisel i pored toga želim da kažem, pored sadašnjeg pristupa,
Nemačka je uvek imala krucijalnu, odlučujuću ulogu u sprečavanju opasnih ideja
i opasnih avantura o izmeni granica. Zbog toga smo mi kao Kosovo Nemačkoj
doživotno zahvalni i nadamo se da će se saradnja sa Nemačkom unaprediti u ovom
periodu, jer ne samo da je to najjača država u Evropskoj uniji, nego je i
država koja je najviše podržavala Kosovo po raznim osnovama pre i nakon rata, u
procesu izgradnje državnosti. Dakle, tokom dijaloga sa Srbijom očekujemo
dodatno angažovanje Nemačke, ne samo u sprečavanju takvih katastrofa, kao što
je bila ideja o izmeni granica, neko i da nas posavetuje o idejama i da nam
pruža podršku koja nam je potrebna kao Kosovu kako bi ovaj proces išao napred i
kao što je i sam nemački ambasador ovde na Kosovu rekao, kako bismo došli do
sporazuma koji tretira sva pitanja, obuhvatajući i recipročno priznanje, kao
finalno.

 
Izabrani ste za predsednicu
Skupštine u regularnom procesu u koaliciji LDK- VV (DSK-SP). Ta koalicija više
ne postoji, u međuvremenu ste Vi, kako ste nekoliko puta izjavili, izuzeti iz
LDK-a. Kakva je i gde je politička budućnost Vjose Osmani?

Vjosa
Osmani: Ono što sam izjavila nije samo moja izjava, već je pitanje koje je
potvrđeno odlukama Generalnog saveta, dakle to je bio izbor LDK-a da nastavi
svoj put bez mene.  Dakle, to je bio
njihov izbor, jer su mi zatvorili sva vrata kako ne bih mogla da funkcionišem
tamo. Međutim, ja sa pozicije predsednice Kosova ne želim da dublje zalazim u
detalje. Kao što ste i sami rekli mene je Skupština Kosova odabrala za
predsednicu Skupštine, nije prvi put da se ustavne funkcije nastavljaju
nezavisno od toga šta se dešava sa koalicijom, ne bih želela da zalazim u
detalje u vezi sa mojim političkim putem, ali ono što želim da kažem jeste da
ću nastaviti da budem prisutna na političkoj sceni, a gde ću ja biti, to će
odrediti građani Kosova, kao što su uvek određivali.

 
I upravo ti građani o
kojima govorite žele da čuju od Vjose Osmani gde je njena politička budućnost.
Da li ste razmišljali o vašem povratku u LDK i da vodite rat unutar partije?

Vjosa
Osmani: Nekoliko puta sam se izjašnjavala po tom pitanju i ne želim da zalazim
u tu temu. Vrata koja se zakucaju, nije moguće otvoriti.

 
Znači, preferirate druge
političke alternative?

Vjosa
Osmani: Ponovo kažem da to nije pitanje o kojem bih želela da govorim danas iz
Kancelarije predsednice, iako jedna presuda Ustavnog suda pojašnjava da vršilac
dužnosti može da se bavi političkom aktivnošću, za razliku od predsednika kojeg
odabere Skupština, međutim zbog situacije kroz koju prolazimo ne bih želela da
danas zalazim u detalje po tom pitanju.

 
Sa gospođom Vjosom Osmani je razgovarao Bekim Šehu
(Bekim Shehu). 

Ovaj post je takođe dostupan na jeziku: SQ EN

This site is registered on wpml.org as a development site.