presidenca-logo
DR VJOSA OSMANI SADRIU
PREDSEDNICA REPUBLIKE KOSOVO
...

PREDAVANJE PREDSEDNIKA REPUBLIKE KOSOVO, DR. FATMIR SEJDIU NA UNIVERZITETU HARVARD

Predsednik Republike Kosovo, dr. Fatmir Sejdiu, je održao predavanje na Univerzitetu Harvard, uz učešće profesora, voditelja univerziteta i studenata ove prestižne institucije, te mnogo drugih enteresenata.
Na početku dajemo celokupno predavanje Predsednika Sejdiu:

Dragi prijatelju, g-dine Nikolas Berns, dozvolite mi da vam izrazim moju ličnu i zahvalnost mog naroda za vašu snažnu i permanentnu posvečenost za slobodu i nezavisnost Kosova;

Poštovani kolege, profesori i studenti,
Dragi prijatelji,

Osećam se privilegovanim da se, u svojstvu Presdsednika Republike Kosovo, predstavim tako visoko cenjenom auditoriju, u ovoj vrlo prestižnoj instituciji, koja je, svojim radom u naučnim istraživanjima i profesionalnim uzdizanjem mnogih generacija studenata, postavila neizbrisiva višedimenzionalna dostignuća.

Šta više, danas imam zadovoljstvo pružiti jedan kratak pregled dostignuća i aspiracija moje zemlje, najmladje države u svetu, Republike Kosovo, ovde blizu istorijskog grada Bostona, koji je poznat kao gradsko jezgro gde su započeti veliki procesi za slobodu i nezavisnost SAD-e.

Kao što znate, nakon mnogih patnji i vekovnih  žrvovanja, Kosovo se osamostalilo 17 Februara 2008 godine. Proglašenje nezavisnosti Kosova je učinjeno u potpunoj koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama i zemljama Evropske Zajednice, i drugih država demokratskog sveta.

Nezavisnost Kosova je rezultat svestranog otpora tokom vekova protiv sistematskog ropstva nad njenim narodom, koje je kulminiralo sa nevidjenom brutalnošću, naročito na kraju XX veka, dolaskom Miloševića na vlasti, što je nametnulo oružanu borbu naroda Kosova i odlučnu intevenciju NATO-a, koje je obustavilo etničko čišćenje  i spasilo narod Kosova od fizičkog uništenja i istrebljenja.

Kosovo, kao suverenu i demokratsku državu, do sada je priznalo 70 zemalja iz celoga sveta.

U okviru toga, osim prvih priznanja nadošlih od strane Sjedinjenih Američkih Država, Kosovo su priznale više od tri četvrtine zemalja članice OEBS-a, pretežna večina članica NATO-a, isto tako naglašavajući da su Kosovo priznale zemlje koje zajedno čine preko 70 posto svetkog nominalnog GDP-ia.

Dragi prijatelji,
Svim izazovima i poteškoćama koje smo imali i imamo pred sobom kao nova država, Republika Kosovo je jedno ispovedanje uspeha i velike investicije gradjana Kosova i medjunarodne zajednice a naročito iz Sjedinjenih Američkih Država i Evropske Zajednice.

Najpre kao pozitivan i neposredan odgovor, nezavisnost Kosova se odražava na njenu opstojnost i opštu političku, ekonomsku i socijalnu stabilnost.  Ovo se naročito odnosi na okončanje ciklusa državotvorne izgradnje, formiranjem svojih demokratskih institucija, nastalih  slobodnim glasanjem gradjana, bez obzira na etničko poreklo. Rad institucija Kosova se takodje oslanja na moderan zakonodavni okvir, obuhvatajući i najviši pravni akt, Ustav države.
Drugo, imajući upravo viziju uspostavljanja demokratske države za sve gradjane, Kosovo, svojim konkretnim postupcima koji se odraze na stabilnost zemlje, je demantovalo sve crne prognoze, naročito uperene kao optužbe protiv večine i tobož njene “osvetničke uloge koja bi usmerila osvetu prema srpskoj manjini”.

Naprotiv, sa Kosova nije bilo ni egzodusa, niti revanšizma, niti hajke nad pripadnicima srpske zajednice. Institucije zemlje su se snažno angažovale na što pozitivnijem mogućem pristupu za obezbedjivanje uloge  gradjanske jednakosti s posebnom pažnjom prema integracionim procesima, paralelno pružajući najvažnije zakonodavne i ustavne garancije, kao što su bile predvidjene sveobuhvatnim duhom Predloga Predsednika Ahtisarija.

Ovim dokumentima, te praktičnim afirmativnim postupcima, koji se na Kosovu često nazivaju pozitivni diskriminatorni postupak, pružili smo snažne dokaze, ne samo garantovanim prisustvom u institucaije zemlje, kako u Parlamentu, Vladi, Lokalnoj Upravi, nego smo istovremeno investirali da svaki gradjanin Kosova, dakle ovom prilikom i pripadnici manjinskih zajednica, osećaju Kosovo kao svoju zajedničku otadžbinu. Da se osećaju jednakim i korisnim za svoju sopstvenu i zajedničku perspektivu.
Treće, Republika Kosovo, budući čvrto oopredeljena za mir i stabilnost u susedstvu i regiji, ima odlične odnose sa Makedonijom Albanijom i Crnom Gorom, kao i sa drugim državama regije.

Ovi odnosi se iz dana u dan konkretizuju bilateralnim sporazumima u mnogim oblastima. Već je u toku primena slobodnog kretanja, bez pasoša, sa Albanijom i Crnom Gorom, dok je u toku i liberalizacija kretanja i sa Makedonijom, kao osećaj zbližavanja i bezbednosti medju gradjanima naših dveju zemalja.

U ovom duhu, još pre dve godine, tokom jedne posete u Albaniji sam predložio straranje jedog “Balkanskog Mini Šengena” izmedju zemalja regije. Ova inicijativa , koja je dobro pimljena i od predsednika ovih zemalja regije, ponovo naglašava našu potpunu spremnost i volju da budemo otvoreni i za davanje neposrednog doprinosa za slobodu kretanja ljudi i kapitala, jer ovde opstaje snaga razvoja i napretka u pravcu budućnosti, kao i neposredni dokaz naše zrelosti za euroatlantske tokove(procese)
Četvrto, s obzirom na period velikih razaranja koja su ostavila nezamislive posledice ne samo u ljudskim gubicima (iznad 15 hiljada ubijenih ljudi- danas nam još nedostaje preko dve hiljade osoba, čija sudbina se još ne zna), ali i uništenje privrednih kapaciteta, tokom tog vremenskog perioda od završetka rata i naročito zadnjih godina nakon nezavisnosti zemlje, Kosovo je započela se rehabilitirat. Kosovo čini važne korake za korenitu transformaciju njene privrede, uvek uz prilagodjavanje tržišnoj privredi.

Želim istaći da je završena gotovo u celosti proces privatizacije i postignut, mada skroman, napredak  u povećanju godišnjeg GDP u konstantnom stepenu od 4-5 posto. Kosovo se dokazala umerenom u poštivanju savremenih politika tržišne ekonomije i ona je već član Svetske Banke i Medjunarodnog Monetarnog Fonda, te cilja ubrzo članstvo u drugim medjunarodnim mehanizmima.

Poštovani auditorij,
Protiv ovog pristupa institucija zemlje, ali i medjunarodne investicije podrške, kao dosadašnja prepreka se pojavilo kolebanje jednog dela srpske zajednice, koji preko paralelnih struktura, instruiranih iz Beograda, nastoje sprovesti politike blokiranja progresa Kosova, držeći kao toce prevashodno samu srpsku populaciju.

Upravo u okviru toga, srpska diplomatija je nastojala da istovremeno blokira proces daljnjih priznanja Republike Kosovo i njeno članstvo  u medjunarodne institucije. Ovo se neposredno odrazilo i njenim zahtevom Medjunarodnom Sudu Pravde za mišljenje o zakonitosti proglašenja nezavisnosti Kosova.
Kao što znate, 22 Jula, Medjunarodni Sud Pravde je objavilo savetodavno mišljenje, koje pozitivno odgovara, da je odluka narodnih predstavnika/poslanika Kosova za nezavisnost zemlje u potpunoj saglasnosti sa medjunarodnim pravom. 

Dakle, Medjunarodni Sud Pravde konstatuje da:
1. Nezavisnost Kosova nije u suprotnosti sa opštim medjunarodnim pravom;
2.  Nezavisnost Kosova nije u suprotnosti sa Rezolucijom 1244;
3. Nezavisnost Kosova nije u suprotnosti niti sa dokumentom – Privremeni Ustavni Okvir;
4. MSP isto tako konstatuje da nezavisnost Kosova je rezultat specifičnih okolnosti, potvrdjujući tako sui generis prirodu/slučaj Kosova onako kako ju je predstavio specijalni izaslanik Generalnog Sekretara OUN-a, g-din Marti Ahtisaari, i ne predstavlja precedent za druge zemlje i drugi prostor, gde ponekad postoje neopravdana uznemirenja.
Ovaj sui generis karakter Kosova nalazimo isprepletenog kao simbiozu mnogih elemenata, od onih istorijskih , ustavno-pravnih – od postojanja Kosova ka jednake jedinice bivše-SFRJ do drugih elemenata koji se odnose na period teških genocidnih doživljaja koje je proživio njen narod, za šta je zatrebalo da medjunarodna zajednica humanitarno interveniše radi spašavanja naroda od istrebljenja/uništenja i genocida.

Ovo tako stručno mišljenje, nestranačko i eksplicitno, je snažno potvrdilo odluku Kosova za nezavisnost, donete preko njenih narodnih predstavnika i istovremeno verujemo da je determinirajući argumenat za skidanje dvoumljenja i kod odredjenih zemalja koje su se kolebale  doneti odluku o priznanju, čekajući odluku suda.

Povrh vrlo jasnog mišljenja suda, Srbija, nažalost nastavlja pokušaje bezobzirnog iskrivljavanja sadržaja i stavova Medjunarodnog Suda Pravde.
 
Ipak, kasniji tok dogadjaja, narodčito usvajanjem Rezolucije Generalne Skupštine OUN-a, u varijanti zajedničkog sponzorstva EZ i Srbije, de fakto i de jure opravosnažilo mišljenje Medjunarodnog Suda Pravde. Ovime, neposredno, Republika Srbija, povrh kolebanja i ranije podnetog nacrtpredloga njene rezolucije, koju je prisiljena da povlači, priznala je mišljenje gorenavedenog Suda, mišljenje koje je, kao što smo i ranije istakli, akt proglašenja nezavisnosti Kosova smatra potpuno saglasnim sa medjunarodnim pravom. Dakle, Srbija, putem ove Rezolucije  priznaje realnost nezavisnosti Kosova.

Poštovane dame i gospodo,
Kako u vreme pregovora za status pre proglašenja nezavisnosti, tako i u svim kasnijim periodima Kosovo se izjasnila posvećenjem za dobre bilateralne odnose sa Republikom Srbijom. Usprotiv proživljenih tragedija, i usprotiv činjenice da Srbija još uvek i dan danas nije se izvinjavala za učinjene zločine na Kosovu, koji se ne mogu zaboraviti, mi smo posvećeni dati šansu saradnji medju dveju naših zemalja, ali uvek na osnovama jednakosti, kao  dve suverene države.

Upravo naše opredeljenje da prevazidjemo posledice doživljenih tragedija, dajući šansu gradjanskom pomirenju, jeste izraz jedne dalekovidne vizije, koja ima za cilj uspostavljanje zdrave osnove za mir, stabilnost i opšti regionalni razvoj.

S toga uvek navodimo da ima mnogo tema o kojima dve naše zemlje mogu da razgovaraju i koje su uvek u interesu gradjana dveju zemalja.
Zašto da se ne pregovara o slobodi kretanja gradjana i robe? Zašto da se ne pregovara o ekonomskoj saradnji u raznim oblastima? Zašto da se ne pregovara o aspektima regionalne energetske saradnje? Zašto da se ne pregovara o pitanju povratka gradjana u njihovim imanjima i ognjištama? Zašto da se ne pregovara o pitanju nestalih lica? Zašto da se ne pregovara o recipročnom priznanju službeniih dokumenata i mnogo drugih tema, koje donosi vreme?

Sve ovo, naše ideje bi se izrazile u spremnosti sklapanja traktata prijateljstva i dobrosusedstva izmedju naših zemalja. Dakle, Kosovo je spremno, još danas, da pruži više tema od interesa za gradjane obeju naših suverenih  zemalja.

Dakle,  naglašavamo da je Kosovo pozdravilo tekst rezolucije u celosti, kao važnog dokumenta OUN-a, koji otvara jednu novu epohu saradnje medju stranama (Kosova i Srbije) tako da dijalog i saradnja medju njima može doprineti za razvoj važnih procesa, medjudržavne saradnje i dobrosusedstva.

Ali, Kosovo  nikada nije spremna da pregovara sa Srbijom o jednom zauvek okončanom pitanju, to jest o njenom političkom statusu suverene i nezavisne države, teritorijalnom integritetu zemlje i drugim pitanjima koja se odnose na njeno unutrašnje ustavno-pravno uredjenje.

Poštovani prijatelji Kosova,
Kosovo ima jasnu viziju za njenu budućnost i ima dovoljnih resursa za ostvarivanje ove vizije.

Pravo na život, slobodu i potraživanje sreće, koje predstavljaju najjači orjentacioni trougao demokratije i slobode amerike, za nas ostaju orjentacioni svetionik u našem radu i posvećenju za budućnost. Prošla stoleća nisu ovoj formuli gubili vrednost. Naprotiv!

Hvala Vam!

Ovaj post je takođe dostupan na jeziku: SQ EN

This site is registered on wpml.org as a development site.