GOVOR PREDSEDNIKA KOSOVA DR FATMIR SEJDIU, ISPRED ČLANOVIMA SAVETA BEZBEDNOSTI OUN-ja
Potovani Predsedavajući Saveta, Potovani članovi Saveta, Ja sam veoma zahvalan na ukazanu mogućnost da Vam se danas obratim. Sada ulazimo u zavrnu odlučujuću fazu procesa o statusu Kosova. Nakon osam godina nejasnoća i prelazne administracije OUN-ja, dolo je vreme, da se rei zadnje nereeno pitanje nastavka mućnog raspadnanja Jugoslavije. Mi veoma cenimo mogućnost koja se daje Kosovu za predstavljanje svojih pitanja. Jo je značanije, da pitanjima predstavnika Kosova, izabranog na demokratski način, posveti potrebna panja. Dananji dan smatram istorijskim danom za Kosovo, jer je ovo prvi put da se jedan predstavnik Kosova obraća Savetu u oficijelnoj dvorani na njegov formalni sastanak. Potovane ekscelincije,Proces konačnog statusa je bila osnovna preokupacija svakog Kosovara. Nema značajnijeg pitanja za nas kao Ekipe jednistva. Vi, potovani članovi Saveta, pre nekoliko dana ste dobili preporuke Generalnog sekretara za reavanje statusa Kosova, koje su rezultat jednog dugog mukotrpnog procesa. Ovaj proces je počeo 2005, kada norveki diplomata Kai Eide, radeći na ime Genralnog sekretara OUN-ja, je zaključio, da status quo Kosova ne moe da se odri i da je potrebna jasnoća za budučnost. Savet bezbednosti OUN-ja je prihvatio zaključke Eidea u 2005 godini i posle je podrao reenje Generalnog sekretara za imenovanje biveg finskog Predsednika Martti Ahtisaari za emisara za ovaj proces. Koristim priliku, da jo jednom izrazim zahvalnost na odličnom obavljenom poslu koji je obavio u toku celog procesa.
Dozvolite mi, da ovaj put izrazim nau podrku, znači punu podrku Kosova na izvarednom poslu Specijalnog emisara. Predsednik Ahtissari je rukovodio procesom statusa sa velikom panjom i potovanjem na sve potrebe svih učesnika. On i njegova ekipa nisu nita ispustili, omogučujući iscrpne diskusije o potrebnim pitanjima formulirajući paket uravnoteenih i sveobuhvatnih predloga koji vode naprednom putu.
Radeći sa Specijalnom emisarom, mi smo učinili sve radi pronalaenja kompromisnog reenja o svim pitanjima.
Ekipa jednistva Kosova u potpunosti podrava predloge Ahtisaara. Postoje kompromisi koje smo učunili u toku razgovora u Beču, posebno radi obezbeđenja prostora vanredno iroka i dugoročnia prava za nae manjinske entitete. Mi smo to učunili i postigli saglasnost o nekim određenim reenjima zbog budućnosti Kosova, budućnosti naeg naroda, ali takođe i zbog budućnosti novih odnosa između Kosova i Srbije kao dve ravnoparvne, nezavisne i suverene zemlje. Glavni razlog zbog čega smo se sporazumeli o nekim reenjima, bio je i biče naa spremnost i elja da uzimamo u obzir i reavamo potekoće a naročito specifične primedbe manjinskih entiteta na Kosovu, u prvom redu onog srpskog.
Kosovo je spremna da prizna i sprovodi Predlog u celosti. Očekujem, da ova obaveza bude brzo i formalno podrana od Skuptine Kosova. Kada bude okončan ovaj proces, na najveći prioritet biče potpuno sprovođenje ovih predloenih sporazuma.
Pre nekoliko meseci rekao sam uvaenim članovima Saveta Bezbednosti, da je Ekipa jednistva Kosova potpuno privrena, da podrava jedan miran i zakonit proces. Mi smo ispunili nau obavezu. Delegacija Kosova na pregovorima u Beču je bila angaovana vrlo ozbiljno za iru raspravu svih pitanja.
Mi smo pripremili i predstavili niz dokumenata za iri krug pitanja koja su predstavljena za diskusiju u Beču, od ustvanih garancija za manjine do specifičnosti decentralizacije vlasti, kao značajni instrumenti koji će omogućiti običnim kosovarima, u prvom redu pripadnicima srpske nacionalnosti, da potpuno učestvuju na raspravu o javnim pitanjima. U toku celog ovog procesa mi smo paljivo sasluali gledita drugih strana, posvečujući posebnu panju gleditima srpskog entiteta Kosova.
Nakon 14 meseci tekih i intenzivnih pregovora u Beču, mi verujemo da je Predsednik Ahtisaari pripremio pravedni i vrlo uravnoteeni paket. alimo to nije bilo moguće postići jedan sporazum.
Nakon mnogih sastanaka u toku poslednjih 15 meseci je utvrđeno jasno, da dalje diskusije ne bi mogle zbliiti stranke jednu prema drugoj o pitanju statusa. Predsednik Ahtisaari i UNOSEK su počeli rad krajem 2005 godine. Sada se nalazimo na proleće 2007.
Diskusije o svim pitanjima, odnosno mogućnosti o jednom sporazumu su isprljene. Kosovo je čekala vie godina, da njen konačni status bude reen. Na status je bio nejasan vie godina, od 1989 godine, kada Slobodan Miloević na nezakonit način opozvao status federalnog entiteta Kosova u bivoj Jugoslaviji, kada je ona uivala pravo veta. Kasnije, 1999 godine, nakon tragičnih događaja konlikta na Kosovu, Savet Bezbednosti preduzeo izvanrednu meru obustave vlasti Beograda nad Kosovom, uspostavljjući Kosovu pod privremenom administracijom OUN-ja.
Savet Bezbednosti OUN-ja predvideo takođe jedan proces za utvrđivanje statusa Kosova podranog od OUN-ja. Ova neobična kombinacija faktora, posebno prinudnog nekonsesualnog raspada Jugoslavije, kao i izvanredna uloga Saveta Bezbednosti je u nadgledanju posledica ovog raspada, činili su Kosovo posebnim slučajem koji ne moe da se smatra kao presedan za bilo koju drugu situaciju.
Mi smo preli osam poslednjih godina pod administracijom OUN-ja čekajući jasnoću nae budućosti. Nedostak jasnog statusa, odnosno nedostatak jednog reenja u vezi toga, je povredilo ne samo političku stabilnost nego i sposobnost naih institucija da preuzimaju na sebe odgovornost , to je bilo vrlo tetno za poverenje i opti ekonomski razvoj.
Investitori su se oklevali da investiraju u zemlji sa nejasnim statusom. Takođe, zbog ne utvrđenja statusa, mi ne moemo da uzimamo kredite od međunarodnih finasijskih institucija. Nivo nezaposlenosti u mojoj zemlji je najvii u Evropi. Nama je potrebno jasnoća statusa da bi ili napred.
Kao predsednik i rukovodilac Ekipe jedinstva, hoću da jo jednom naglasim moju privrenost i privrenost naroda Kosova, procesu koji to bre okonča mirnim sredstvima pitanje statusa Kosova. Ja sam osudio nasilje poslednjih vremena na Kosovu, koja je nastala u toku nasilnih demonstracija, koje su bile osuđene od večine naroda. Ogromna većina stanovnitva eli da ovaj proces bude zavren u miru, i brzo.
Mi verujemo, da jedino odrivo reenje u procesu statusa Kosova, je nezavisnost, koja bi pod međunarodnim nadzorom za određeni period. Nakon raspada Jugoslavije koji je prouzrokovao etnička čićenja, nasilje, izbeglice i ponovno uključenje Saveta bezbednosti OUN-ja, mi ne vidimo drugu alternativu osim nezavisnosti.
Ne moe se brisati tragična istorija devedesetih godina. Ona je ostavila jedno nasleđe međosobnih sumnji i nepoverenja između naroda Kosova i naroda Srbije. Da obavezuje ove narode da stoje zajedno, bi bilo neprihvatljivo za narod Kosova.
Osim toga, narodi Kosova i Srbije su iveli odvojeni vie godina, od momenta kada Savet bezbednosti je prekinuo vladavinu beograda nad Kosovom u 1999 godini i zaduio je UNMIK-a da podigne institucije samouprave.
Pod administracijom OUN-ja mi smo učinili veliki progres razvojem naih demokratskih institucija, uključujući Skuptinu, jednu multietničku policijsku snagu i funkcionalna ministarstva.
Naa vizija je demokratska drava koja će podjednako biti dom za sve njene građane, za albansku većinu i za manjinske entitete: srbe, turke, bosance, rome, akalije i egipčane. Čuvaćemo sa velikom panjom multietnički i multikulturni karakter Kosova.
Uvaeni Predsedavajući Saveta,
Potovani članovi Saveta,
Hoću da delim sa vama jaku privrenost Ekipe jedinstva i institucija Kosova za izgradnju jedne drave koja će svoju budučnost zasnivati na puno potovanje prava svih komuniteta i pluralnu demokratiju, privredu slobodnog trita, slobodne medije, jednu dravu koja će potpuno potovati ljudksa prava i slobodu. Čuvanje i zatita kulturne i verske batine, kao i mesta te batine, je jedna od glavnih obaveza i anagaovanja nae Vlade. Svestan sam toga da ova dva zadatka ne mogu se ostvariti lako, ali niko ne treba da dovede u sumnju nau privrenost i odlučnost da se ide do kraja.
Nakon međunardnog priznanja nezavisnosti drave, Kosovo je odlučna da se lati jednom brem sistemu uspostavljanja bliih odnosa sa susednim zemljama. Kosovo se obavezuje da će odravat vrlo dobre, miroljubive i otvorene odnose sa prvim susedima, Albanijom, Makedonijom, Crnom Gorom, i nadamo se, ubrzo, i sa Srbijom. Kosovo nema pretenzija prema ničijoj teritoriji van njenih granica i neće dozvoljiti nijednu pretenziju prema svojoj teritoriji.
Mi potujemo u potpunosti Finalni akt Helsinka i načela Karte OUN-ja, posebno potovanje suverenosti i teritorjalni integritet svih drava. Ostajemo potpuno privreni za usku sradnju sa susedima o bilo kom vangraničnom ili regionalnom pitanju. Kosovo jedva čeka da dobije aktivnu ulogu za regionalnu i međunarodnu saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala i terorizmu.
Privredna stagnacija u svim zemljama regiona ostaje ozbiljno pitanje uznemerenja. Prema tome Kosovo, jako podrava međuregionalnu saradnju bilateralne i multilateralne sporazume i ugovore iz oblasti privrede.
Kosovo će zahtevati puno integrisanje u međunarodnu zajednicu preko učlanjenja u političke institucije i finansijske organizacije. Na kraju krajeva, cilj Kosova, je puno učlanjenje u Evropsku zajednicu.
Mi očekujemo, da postojeći mehanizmi, takozvani Prateći mehanizmi za stabilizaciju i asocijaciju, budu vrlo brzo pretvoreni u pravi Pakt za stabilizaciju i asocijaciju, to bi vodilo ka neodlonom potpisivanju jednog sporazuma sa Brislom.
Mi takođe, ćemo zahtevati učlanjenje u NATO, organizacija koja moe da pomogne na pruanju bezbednosti za sve zemlje Juno-istoćne Evrope.
elim da podvućem jo jednom, spremnost i privrenost Kosova za usku saradnju sa Civilnim međunarodnom predstavnikom kojeg je predloio Specijalni emisar Ahtisaari posle statusa. Kako je poznato, mi smo traili i očekujemo brzo uspostavljanje ovog prisustva posle nezavisnosti, kao i nastavak vojnog prisustva koje će pomoći na prunju bezbednosti za ceo narod Kosova.
Potovani Predsedavajući Saveta,
Potovani članovi Saveta,
Damo i gospodo,
Osam godina nakon rata, UNMIK i Kosovo su postigli značajni napredak u obnovi i privrednom oivljavanju, kao i na uspostavljanju demokratskih institucija. Mi ne bi smo mogli postići to, bez vae ire podrke. Ujedinjene
Nacije su igrali izvanrednu ulogu za istoriju naeg naroda. Mi smo duboko zahvalni za to.
Na kraju ovog govora elim da u ime naroda Kosova izrazim moju zahvalnost članovima Saveta Bezbednosti OUN-ja, kao i mnogim zemljama iz celog sveta za podrku i pomoč koju su pruale Kosovu posle rata.
Nama ja dobrodoao rad sa članovima Saveta Bezbednosti OUN-ja za iznalaenje breg reenja pitanje statusa Kosova i punog usvajanja preporuka Specijalnog emisara OUN-ja. Dolo je vreme da konačno zaključimo mračno poglavlje raspada Jugoslavije.
Potovane ekselencije,
Jo jednom elim da Vam se zahvalim na ukazanoj prilici da Vam se danas obratim.