– Tokom konferencije, predsednica Atifete Jahjaga sastala se sa Ban Ki Munom i predsednicom Švajcarske Michelin Calmy-Rey, koji su pozdravili njezino učešće u ovoj važnoj međunarodnoj konferenciji
Rim, 1. juni 2011 – Predsednica Republike Kosova, g.-đa Atifete Jahjaga, koja se nalazi na službenu posetu Republici Italiji, na poziv predsednika Giorgia Napolitana, učestvovala je na međunarodnoj konferenciji „La città Interetnica“ („Među-etnički grad „), koja je održana danas u Rimu.
Na konferenciji, koju je vodio gradonačelnik Rima, Gianni Alemanno, također prisustvovali Generalni sekretar UN-a Ban Ki Mun, predsednica Švajcarske konfederacije, Michelin Calmy-Rey, potpredsednica Senata Italije, Emma Bonino i ostali visoki zvaničnici.
Tokom konferencije, predsednica Atifete Jahjaga se sastala sa Ban Ki Munom i predsednicom Švajcarske Michelin Calmy-Rey, koji su pozdravili njezino učešće u ovoj važnoj međunarodnoj konferenciji.
Predsednica Jahjaga je održala govor, kojim je pozdravila sve prisutne.
U nastavku vam donosimo u celini govor predsednice Jahjaga:
G. Predsedniče ,
G. Generalni sekretar
Ekscelencije,
Dame i gospodo,
Svet je danas integrisnan i ujedinjen više nego ikada pre. Tehnološki razvoj a posebno komunikacije, omogućuju svima nama u isto vreme, da budemo obavešteni o svim događajima i da zauzmemo lični i koordinirani stav za to. Ljudi širom svijeta, više nego ikada, oslanjaju se na iste vrednosti i načela i stavljaju se u boljoj poziciji za razlikovanje između dobra i zla.
Danas, na neviđen način, ljudi dižu svoj glas i suočavaju se sa politikama tlačenja i represije i traže jednake mogućnosti, slobodu i dostojanstven život.
Mi osećamo sve probleme sveta kao da su naša, dok međuvremeno smo angažovani u njihovom rešavanju, bez obzira na to gde se nalazimo.
Svi mi danas ovde, delimo istu odgovornost, bez obzira da li mi zastupamo države ili globalne organizacije, jer, kao deo globalnog rukovodstva, možemo doprinjeti oblikovanju budućnosti sveta i života naših građana.
Republika Kosova je najnovija država Evrope, multi-etnička zemlja. Priznanvanjje nezavisnosti od strane 75 zemalja i članstvo u međunarodnim organizacijama je prednost za multi-etnicitet na lokanom i nacionalnom nivou. Ono što je Kosovo postiglo danas proizilazi od volje naroda i pomoći od međunarodne zajednice.
Ustav Kosova jamči najviša pojedinačna i kolektivna prava i slobode, predvidevši niz različitih mehanizama koji omogućavaju zaštititu vitalnih interesa za svaku etničku zajednicu.
Sve zajednice na Kosovu imaju zagarantovana mesta u Skupštinu i Vladu. Učešćem svih etničkih grupa i predstavnika svih religija i kultura na vlast, koji predstavljaju svoje stavove i gledišta, inkorporisana su u zakonima Kosova i sprovode se pomogavši svima da zadovolje individualne i kolektivne političke ciljeve.
Proces decentralizacije je stvorio nove opštine u više od četvrtine kosovskih opštna su u većini etničke manjine, sa jakom samoupravom na lokalnom nivou. Ovaj uspešan proces je pomagao u integraciji manjina u kosovske institucije i da očuvajuči svoj identitet.
Dame i gospodo,
Istorija Kosova je bolna i ne želimo da se ponovi. Mi želimo da izgradimo društvo u kojem će se svako osećati kod kuće i gde će svako osećati odgovornost za dostignuća svoje zemlje.
Tokom vekova, ljudi različitog porekla živjeli zajedno, ali u različitim razdobljima su se i konfrotirali uz posledice za sve.
Sukobi na prostoru bivše Jugoslavije uzrokovali su bol i razaranja. U središtu sukoba je bila etnocentrična ideologija, čiji je cilj bio stvaranje jednonacionalne države, gdje bi jedna jedna etnička grupa dominirala nad drugima. Drago nam je da je ta ideologija poražena, od neviđene mobilizacije i intervencije ujedinjene međunarodne zajednice.
Moja zemlja i njezini građani također su pretrpeli. Ali mi ne razumemo predloge i zahteve za nove podele teritorija isključivo po etničkim linijama, koje su u suštini sukob ideologija prošlosti sa današnjim evropskim i međunarodnim vrednostima. Mi svi odbijamo tu opciju. Zajedno s Evropskom zajednicom, radimo na jačanju demokratije i evropskih vrednosti u Republici Kosova, za dobrobit ljudi, perspektivu za bolji život i slobodu.
Dame i gospodo,
Proces pomirenja je ponekad spor i težak, ali svi su svesni da ne postoji alternativa i treba zapamtiti pouke iz prošlosti da se ne ponovljaju.
Kosovo kao država, koristeći iskustva drugih, stvorila je niz mehanizama i praksi da unapriedi ljudska prava i sloboda i prava zajednica, vodeći računa o jezičnoj politici, unapređivanju kulture, zaštitu tradicije i kulturno istorijskih spomenika. Na celoj teritoriji Kosova, Albanski i Srpski su službeni jezici, dok je turski jezik također u upotrbi na lokalnom nivou. Danas je komuniciranje među našim mladima je na engleskom jeziku. To je stvorilo novi mentalitet, koji staru međusobnu dvojezičnost zamjenjuju sa dvojezičnošću materinjeg i engleskog jezika.
To utiče na ljude da ne emigriraju iz svoje okoline, ali i da ostvaruju svoja prava i obveze.
Verska tolerancija na Kosovu postoji već vekovima. Verski objekti izgrađeni su blizu jedan drugome, kao i što su ljudi živjeli zajedno poštujući međusobne obrede i tradicije. Danas, se nadamo da ćemo uskoro videti dijalog između verskih čelnika, koji će produbiti međusobno razumevanje i toleranciju, kao doprinos obogaćenju različitosti Kosova.
Ekscelencije,
Na putu prema slobodi, demokratiji , jednakih mogućnosti i multi-etničke države, Republika Kosova i njezini građani imali su puno prijatelja koji su pomogli.
Hoću da iskoristim ovu priliku da se zahvalim Ujedinjenim nacijama i misiji UN-a na Kosovu – UNMIK-u, na pomoć za obnovu moje zemlje, povratak izbeglica, pomirenje i izgradnje institucija. Ova misija je također služila za izgradnju poverenja javnosti prema institucijama i međusobno. Danas, UN prati napredak Kosova i Evropska zajednica nam pomaže u jačanju vladavine prava, donosivši najbolje evropske prakse.
Kosovo se slaže sa visokim idealima i načelima poštovanja ljudskih prava i manjinskih zajednica, toleranciju i raznolikost, koje upućuju druge demokratije. Ali, tolerancija i različitost su vrednosti koje se ne uči samo unutar jedne zajednice, nego u interakciju i komunikaciju sa drugim zajednicama. Dimenzije globalizacije i tehnološkog razvoja imaju uticaj na transformaciju među etničkim društvima, dajući im obiležja koja se kreću ka integracijama i konkurentnosti jezikom komunikacije.
Civilno društvo i nevladine organizacije, kao i najaktivniji deo onoga što mi zovemo „globalno selo“, su bitan faktor u izgradnji multietniciteta, multikulturalnosti i integracijma na globalni nivo. Civilno društvo donosi jedinstvene globalne vrednosti, kojima prevaziđe lokalne razlike i ne poznaje granice.
Dame i gospodo,
Multinacionalni grad također bi trebao biti grad jednakih mogućnosti, a posebno grad ravnopravnosti polova. Društvo treba dati mogučnost polovini svog stanovništva, kako bi omogućili napredak celine. Ponosna sam da žene zauzimaju skoro trećinu mesta u Skupštini Kosova i da su na ključnim položajima u našim državnim institucijama.
Impresivno je videti žensku ulogu u transformaciji zemalja i društava Severne Afrike i Bliskog istoka. One su stajale rame uz rame s muškarcima, za svrgavanje autoritarizma kao koncepta režima. Njihovo učešće u tim bitkama za demokratiju je stvorilo novu osnovu za demokratsku tranziciju, koja će pružiti mnogo potrebnu ravnopravnost polovima. Ova je istorijska prilika za demokratski svet kako bi pomoglo ono što može postati drugi val „proširenja demokratije“ nakon pada Berlinskog zida.
Ekscelencije,
Republika Kosova je privržena vrednostima mira, tolerancije, prihvaćanja, sveobuhvaćanja i dijaloga. Međutim, mi se suočavamo sa nizom izazova koji proizlaze iz naše kasne tranzicije i kasnih dostignuća države, kao i problemi sa susednomSrbijom.
Danas građani Kosova imajju slobodan i siguran žvot, zaštićeni su zakonom, napretkomkao i pojedinačnim i zajedničkim prosperitetom. Mi danas izgradimo društvo na osnovu poštovanja ličnih sloboda uz učešće građana na odlučivanju i pružanju usluge zajednicama na svojim maternijim jezicima. Podržavamo međuverski dijalog i očuvanje kulturne i verske baštine.
Kosovo će i dalje doprineti poverenju među zajednicama i narodima, kako bi shvatili i prihvatili jedni druge, kao i podržati osećaj identiteta i pripadnosti.