Obračanje Predsednika Kosova Dr. Fatmir Sejdiu, Skuptini Republike Albanije
Posebna mi je čast da se obratim ovoj visokoj demokratskoj instituciji Albanije. Čast i zadovoljstvo postaju jo veće imajući u obzir dugi period vremena koji je trebalo da bi Kosovo i Albanija mogle slobodno i normalno medjusobno komunicirati.Potovana Predsednica,
Potovani poslanici,
U junu 1878 godine, pre 128 godina, albanski vodje svih četiriju Vilajeta su se sastali u Prizrenu, lepom kosovskom gradu, da bi proglasili osnivanje Prizrenske Albanske Lige, koja je saimala aspiracije albanaca za nezavisnost nakon stotine godina ispatanja pod otomanskom vlaću.
Godina 1912, godina proglaenja nezavisnosti Albanije, ostavila je u nacionalnoj istoriji sa dvojaki (slatki, i ujedno, gorki) okus. Krunisana je albanska dravnost polovine nacije dok je druga polovina ostala izvan granica. Jezgro te preostale vangranične druge polovine jeste danaje Kosovo, drava koju osnujemo sada, gotovo sa sto godina zaknjenja.
Dozvolite mi danas da ovde jo jednom izrazim veliko priznanje i zahvalnost ne samo moju nego celog naroda Kosova za sve ono to je Albanija do sada učinila a i sada čini, podravajuči Kosovo i njena nastojanja, za slobodu i nezavisnost.
Uporedo sa jakim otporom niz decenija ranije, naročito osamdesetih godina Kosovo je pojačano krenula putem demokratije i osamostaljenja kada je pod vodstvom Dr. Ibrahim Rugove, mudrog čoveka i odličnog intelektualca, osnovan Demokratski Savez Kosova, prva nekomunistička autohtona formacija u albanska prostranstva na Balkanu nakon Drugog Svetskog Rata.
Na dan 02. jul 1990 Skuptina Kosova je proglasila Ustavnu Deklaraciju, koju mi na Kosovu zovemo Deklaracijom Nezavisnosti.
U Septembru 1991 odran je Referendum o Nezavisnosti Republike Kosovo.
Na dan 24. maj 1992 odrani su prvi parlamentarni i predsednički izbori na Kosovu na kojima je na demokratski način izabran njen prvi Predsednik Dr. Ibrahim Rugova.
Godine 1998 godine odrani su drugi izbori na Kosovu.
Angaovanje Kosova za slobodu, demokratiju i nezavisnost te borba Oslobodilačke Vojske Kosova, doveli su nas u junu 1999 godine, nakon vekovnih kvavih otpora, do slobode za koju su jedna za drugom generacije albanaca lili znanje, znoj i krv. Sloboda Kosova je jo dragocenija jer je rezultat odlučne podrke i plemenite pomoči naih prijatelja: u prvom redu SAD i EU i mnogih drugih koje smo prisvojili u vreme nae unutar kosovske demokratije.
Četverostruki centralni i lokalni izbori, odrani u oslobodjeno Kosovo, dokaz su demokratskih vrednosti i dravničke kulture koje smo izgradili tokom ovih 16-17 godina u Kosovo.
Sada nam preostaje da ozvaničimo/kruniemo nezavisnost koje će, nadamo se, biti ove godine okončanjem medjunarodnog procesa, kojeg u ime Ujedninjenih Naroda, vodi Predsednik Marti Ahtisaari.
Osamostaljenjem Kosova, projekat koji je proet vekovnim snovima naroda Kosova, idealizmom i političkim pragmatizmom Ibrahima Rugove- istorijskog Predsednika Kosova, ali i demokratskim napretkom
Albanije, omogučava se Kosvu i Albaniji uspeno zajedničko usmerenje ka euro-atlantskim strukturama.
Neostvareni snovi postaju realnost u procesima euro-atlantske integracije, koje je čvrsto opredeljenje obeju naih zemalja. Integracija i jedinstvo sa Evropskom Unijom i NATO-m, sa zajedničkim vrednostima i posebnostima koje mi, Kosovo i Albanije-nai narodi, albanci i manjine imamo,- je sada na imperativ.
Kosovo će posebnu panju posvetiti manjinskim entitetima tretirajući ih sve, bez razlike, u skladu sa najviim medjunarodnim standardima. Na prevashodni cilj jeste izgraditi nezavisno i severeno Kosovo koje ceni i čuva kulturne i etničke posebnosti svakoga.
Kosovo i Albanija imaju dobre anse za nova albanska prepoznavanja, te upoznavanja albanaca sa narodima iz okruenja, učeći jedni od drugih u svemu to je kroz istoriju uradjeno dobro ili loe, naročito oko pitanja postojanosti drave i izgradnje demokratije.
ivelo Kosovo!
ivela Albanija!