GOVOR PREDSEDNICE REPUBLIKE KOSOVO, GOSPOĐE ATIFETE JAHJAGA NA SAMIT PREDSEDNIKA U SLOVAČKU
Dozvolite mi da izrazim moju zahvalnost predsedavajućem, gospodinu Predsedniku, za upućeni poziv, i dravama učesnice za saglasnost oko ovog formata, koji pokazuje da samo uključivanjem i saradnjom u bitnim pitanjima od vanosti za budućnost regije mi ćemo moći da idemo napred.





Potovani Predsednik Gasparovic,
Potovane Ekselencije,
Të nderuara shkëlqesi,
Honorable excelencies,
Dozvolite mi da izrazim moju zahvalnost predsedavajucem, gospodinu Predsedniku, za upuceni poziv, i dravama ucesnice za saglasnost oko ovog formata, koji pokazuje da samo ukljucivanjem i saradnjom u bitnim pitanjima od vanosti za buducnost regije mi cemo moci da idemo napred.
Ovo takode dokazuje da smo mi svesni da ce Evropa biti jedna celina i u miru sa integracijom, u okviru nje, svih naroda i nacija.
Sastajemo se ovde, sredinom jedne stalne recesije i finansijske krize u Evropi, i dok nai glavni gradovi i zvanicnici u Brisel paljivo razmatraju buducnost projekta nazvanog Evropska Zajednica, kako da prevazilaze ubedenje javnog mnjenja o politici proirenja i frustraciju domacina sa visokom stopom nezaposlenosti, o padu ivotnog standarda, bolnim reformama i udaljavanjem iz zemlje kolovanih ljudi, da spomenem samo neke.
Usprkos toga, u vie pravaca, bez obzira na nezadovoljstva, koje su zadnjih godina doiveli gradani i zemlje Evropske Zajednice zbog ekonomske recesije, projekat Evropska Zajednica nastavlja biti jedna nezamenjiva opcija koja ce imati velikog uticaja i ulogu transformacije u naim privredama i razvoju naih drutava.
Mi trebamo da se prisetimo ciljeva i razloga uspostavljanja Evropske Zajednice i razloge zbog kojih se pokazala tako uspena. Evropa je imala napredak, tokom zadnjih pet decenija kao nikada ranije. Ne samo to su zemlje osnivaci nastavile svoj ustrajan razvoj, nego je Zajednica pomogla prevazilaenje razvojnih razlika u Evropu pruajuci pomoc zemljama koje su zaostale zbog dogadaja prole decenije.
Mir ne samo to je doveo do nevidenog rasta i razvoja, nego je doveo do jednog perioda politicke stabilnosti, slobode kretanja i jednog dubljeg razumevanja izmedu naroda i nacija.
Vi, Predsednici drava na ovu stranu Gvozdene Zavese bolje poznajete ovo kretanje, i mi, Predsednici drava Zapadnog Balkana, najbolje razumemo potencijal koji ovaj projekat nosi u pravcu menjanja naih zemalja i menjanja pravca istorije.
Oslanjajuci se na jednu buducu saradnju, za jedan ustrajan mir i stabilnost, mi, drave regije, trebamo raditi zajedno. Mi smo imali jednu teku prolost od koje se nismo u potpunosti otrenjavali, cije posledice jo uvek ispatamo, ali sada se skupljamo oko vizije obecavanja ujedinjene Evrope.
Procesi u kojim se nalazimo su nepovratni. Naa je buducnost u EZ-e i Republika Kosovo je posvecena za ovu viziju. Mi cemo nastaviti biti faktor mira i stabilnosti i promoteri dobrosusednih odnosa . Kao percepcija ovog Samita, cenim cinjenicu da je ova perspektiva ponovo potovana i ponavljam moju zahvalnost organizatorima i zemljama ucesnice za datu pomoc zemljama aspirantima da se vie pribliavaju EZ-i.
Perspektiva za clanstvo regije, koja nas sve ujedini, treba da zavlada nad bilo kakvom sumnjom oko uspenosti politike otvorenog vrata, jer ova perspektiva sada je vec dala rezultate koji se nisu mogli zamisliti pre jedne dekade.
Danas smo mi dokazali kreativnost i konstruktivno dranje u pravcu prevazilaenja ranijih neprijateljstva i izgradnje poverenja, pomirenja i promene imida cele regije, svesni da ukoliko ne preduzimamo svo to, mi cemo ostati izolovani, i gubeci i jednu generaciju zbog nezaposlenosti i socijalnog iskljucenja.
Razvoj svih zemalja Zapadnog Balkana, obuhvatajuci i ekonomski razvoj, zavisi jedne od druge, i povrh momentalnih razlika i povremenih neslaganja oko priznanja novih realnosti, jeste potrebno sredstvo za saradnju i opti napredak ovog dela Evrope.
Mi smo male drave sa velikom voljom i jasnim ciljevima da postanemo deo Evropske Zajednice i da povecamo nau efikasnost u pravcu poboljanja bezbednosti i njene stabilnosti.
Nae zemlje imaju ambicije postati zemlje clanice Evropske Zajednice, i ovo kretanje, iako individualno za svaku dravu, ce postati lake ukoliko mi mudro saradujemo i kanaliziramo nae izvore sa onima iz Evropske Zajednice.
Sa ovog aspekta, zemlje aspiranti treba da razvijaju uu bilateralnu i regionalnu saradnju, trebaju investirati u izgradnji mehanizama i politika koje ce nahraniti i razvijati ekonomsku saradnju, stvoriti mogucnosti i motivaciju za svakog da stimulie ekonomski razvoj, da intenzivira zajednicke projekte kapitalnih investicija, ubirajuci fondove Evropske Zajednice i druge razvojne fondove. Mi cemo svi imati koristi od ovih zajednickih projekata i od povezanosti i saradnje obezbedicemo ustrajan mir za buduce generacije.
Mi cemo uspeti postici ovo putem poboljanja nae infrastrukture, zajednickim upravljanjem voda, putem zajednickog ocuvanja i konzerviranja ambijenta , putem investicija u granicnim podrucjima, morskih luka i terminala povezanih sa Evropskim koridorima.
U naim zemljama, mi trebamo koristiti sve nae izvore i da ucimo od bolje prakse jednog i drugog. Kao regija mi smo blagodeti sa raznim izvorima sa njihovim potrebnim stratekim upravljanjem, biti cemo jedna dodatna vrednost Evropske Zajednice.
Intenziviranjem saradnje u oblasti bezbednosti i vladanja zakona, mi cemo razvijati bolju koordinacija relevantnih institucija naih zemalja u suzbijanju korupcije, kontrabande i organizovanog kriminala, u cilju stvaranja zajednickih mehanizama koji bi se dokazali sposobnim u borbi protiv svih ovih negativnih fenomena.
Na zajednicki front u pravcu uspostavljanja vladanja zakona i reda ce otvarati nova trita i jaca ce nae privrede. Mi trebamo razvijati zajednicke projekte ekonomskog razvoja, ne ostavljajuci po stranu one unutar naih granica, ali koje ce voditi nadalje na pristup trecem tritu.
Danas, niti jedna drava, bez obzira na njenu velicinu nije dovoljna sama sebi, mi trebamo saradivati.
Potovanje Ekselencije,
Ja ostajem ubedena da ce Evropa prebroditi ovu ekonomsku recesiju, izazvanu isto tako i od nesposobnosti upravljanja ovim vrlo velikim finansijskim sistemom i fiskalnom politikom koja nije stvorila dovoljne mehanizme nadzora investicija i kredita i da ce iz ove recesije izaci jaca. Kao to moemo videti, EZ-e je vec stvorila mehanizme koji deluju na osnovu solidarnosti i koje interveniraju radi pomaganja ugroene zemlje u smeru uspostavljanja zdravih finansijskih politika u pravcu savladanja krize.
Jugoistocna Evropa je jedan nedeljiv deo ujedinjene Evrope. Integracija u EZ-e je ne samo vizija, nego jedna nepobitna realnost i bolja opcija za regiju. Preko Evropske Zajednice mi gradimo sadanjost i viziju za buducnost jer naa prolost dokazuje da EZ je najbolji izum za na celokupni razvoj.
Dok Evropska Zajednica sebi dodaje Hrvatsku, 28-u clanicu, u svoje ognjite, mi ponovo naglaavamo na potencijal koji imamo kao regija. Mi cemo biti jedan cenjeni aset u Evropsku Zajednicu i ne jedan njen teak teret.
HVALA VAM