GOVOR PREDSEDNICE JAHJAGA NA GLOBALNI SAMIT ENA
Predsednica Republike Kosovo, gospođa Atifete Jahjaga danas je učestvovala na zvanično otvaranje Globalnog Samita ena, koji se organizuje u Pariz, u kojem se razmatraju pitanja ekonomskog jačanja ene i njene uloge u drutvo.














Zvaničnom otvaranju Samita je prisustvovao i premijer Francuske, Manuel Valls, i zamenica Predsednika Vijetnama, Nguyen Thi Daan, i drugi visoki zvaničnici.
Predsednica Jahjaga je odrala prigodni govor na zvaničnom otvaranju Samita, koji objavljujemo u celosti:
Potovane dame i gospodo,
Jako sam zadovoljna učestvovati u Globalni Samit ena 2014. Događaj ovaj koji cilja stalni podsticaj za potpuno učeće ena, kao moćna bića, u sva naa drutva.
Ponosno vam se obraćam, jer vi predstavljate sve vrste ideja, biznisa i vizija koje će ohrabriti svet da prizna i upozna vanost jačanja ene i realizacije masovnog uticaja koji ima ravnopravnost rodova na ekonomsk razvoj, socijalno blagostanje i demokratski razvoj jedne zemlje.
Na početku elim pre svega da pohvalim Irene Natividad za ovu globalnu platformu koja nas zajedno okuplja svake godine i da se zahvalim u ime svake ene, posebno u ime ena Kosova, za mogućnost koju nam prua za korićenje naeg glasa da istaknemo da napredak ena jeste neophodan za napredak drutva.
Ove godine, Samit uključuje osnovni uticaj učeća ena na tome kako projiciramo ekonomije i nae lidere, kako predviđaju obzbediti stabilnost i odravaju mir.
Svaka od nas treba da uzima u obzir način na koji moemo raditi zajedno da bismo menjale globalne percepcije o enama, snagu i uloge koje imamo unutar naih drutava i da razmatramo nae mogućnosti da zaista menjamo poloaj svih ena.
Mi verujemo da preko jačanja ena jačaju i porodica i drutvo.
ene imaju snage da redizajniraju politike, strategije i otvaraju vrata koja će garantovati veliki razvoj i prosperitet i da obezbede saglasnost među zajednicama i nacijama.
Na cilj jeste da obezbedimo da nai postupci budu odraz naeg potovanja za individualna prava ena njihovo pravo na ivot, pravo na progres i pravo na glas i izraavanje.
Iduće godine mi ćemo beleiti okončanje Razvojnih Ciljeva Milenijuma, direktno vezanih sa dostignućima u oblasti ravnopravnosti rodova.
Mi ćemo takođe beleiti i 20. godinjicu usvajanja Pekinke Deklaracije i Platforme Delovanja 1995 godine.
Prole su takoreći dve decenije od tada, i mi trebamo sebi postaviti pitanje da li smo priznali činjenicu da bitka za prava ena je bitka za ljudska prava?
Doliko smo daleko stigli tokom ovih dve decenije u bitku za smanjenje nivo nasilja u naim porodicama, na smanjenju siromatva i obezbeđenje pristupa u obrazovanje za svaku devojku?
Mi danas ivimo u jednom svetu gde se devojkama i enama garantuju vie prava i pruaju vie mogućnosti nego pre dve decenije.
Promene de događaju i mogućnosti se konstantno stvaraju za ispoljavanje talenta ena i slamanje barijera.
Ja sam ivi dokaz ovih izmena i stojim pred vama kao prva Predsednica ena u celom regionu Balkana.
Povrh ovih korisnih dobiti mi se jo uvek suočavamo sa fundamentalnim problemima, posebno sa potpunom participacijom ena u drutvo, pristupu koji one imaju u resurse, uključujući i zdravstvenu zatitu, obrazovanje i optu slobodu za napredak.
Danas, takođe smo svedoci patne naih sestara Nigerije. U severno Nigeriji, teroristička grupa Boko Haram je otimala oko 300 učenica koje se i dalje dre zatočene kao taoci.
Vratite nam naće ćerke!
Ima mnogo drugih devojaka i ena koje pate isto ali čije sudbine i priče nisu glavni naslovi vesti i nepravde o kojima se na sazna i čija imena ostaju nepoznati za nas.
Ali, ukoliko ima i samo jedne jedine rtve, ona zasluuje nau punu panju i globalnu bitku za pravdu.
I po ovoj tački, elim skrenuti vau panju na činjenicu kako se ova iskustva preokrenu u lokalnom kontekstu i da sa vama utvrdim način kako mi tranformiramo ove sveobuhvatna načela da ostvarili promene u Kosovo.
Dame i gospodo,
Kao to mnogi od vas znaju, ene Kosova su bile deo jedne tragedije izazvane od agresije nad mojom zemljom pre skoro dve decenije. One su bile nedeljiv deo svenacionalnog nastojanja za preivljavanje. Ova duga bitka je ene Kosova pretvorila na simultani način u odane borce za slobodu i pravo svakoga na ivot, te ih je pretvorila u najveće rtve drutva.
ene nastavljaju stisnuti i zadre u sebi vidljive i one nevidljive znake rtvovanja. One su bile rtve seksualnog nasilja na Kosovu izvrenih od srpskih snaga koje su ciljale srozanje njihovog dostojanstva, njihovih porodica i njihove dece. rtve silovanja su korićene kao sredstvo rata.
Svaki put kad sam ih srela, primetila sam u njima znake patnje i neljudskog tretmana u obliku seksualnog nasilja, upotrebljene za političku korist.
Njihova nastojanja za pravdu, za razbijanje barijere njihovog stigmatizma u drutvo je bilo jedno vano angaovanje. Angaovanje koje treba da uključi svakog člana drutva kako bi se rtvama pruila jedan osečaj normalnosti, jedan drugačiji ivot od onoga kakvog su izvrioci ovih stranih zločina bili planirali za njih.
Među svih prioriteta koji se međusobno takmiće u vezi sa stvaranjem nove drave, kao i mnogo diskusija koje ponekad su bile i ne senzitivne za preivele traume od strane rtava, mi smo se trudili da menjamo njihov ambijent.
Jer njihov mir je i na mir. Bez njihovog mira Kosovo nije mogla naći mir.
Zaključno, pre nekoliko meseci, smo usvojili Zakon koji priznaje njihov status rtve rata, koji priznaje njihovo rtvovanje, zakon koji obezbeđuje da teina patnje koju one nose u sebi neće se jo vie oteavati zbog čutanja koja okruuje ovu epizodu njihovog ivota.
Jer, njihova prava su ljudska prava.
Dame i gospodo,
Tokom vie od 15 godina, jo od vremena kada sam počela raditi sa Kosovskom Policijom, sam nastojila podneti pitanje ravnopravnosti rodova i njeno pravo da bude nedeljiv deo drutva gde ena ivi. Vie od tri godine, kada sam izabrana na čelo drave Kosovo, jedne nove drave koja je svoju nezavisnost proglasila 2008 godine, sam bila glas ena u drutvo, glas ravnopravnosti za svakog građanina u mojoj zemlji.
Izabrana sam na čelo drave, u jedno vrlo vanom i kritičnom periodau za moju zemlju, kada uporedo sa njenom međunarodnom konsolidacijom, smo nastojali izgraditi jedno drutvo zasnovano na demokratske vrednosti koje potuje kulturni i etnički diverzitet.
Na međunarodnom planu, moj izbor na čelo drave, kao prva ena ne samo u mojoj zemlji nego i u ceo region Zapadnog Balkana, je podrazumevalo jednu vrstu promene percepcije drutva u rajonu iz kojeg dolazim kao patriarkalno drutvo, gde ena ima malo govoriti/kazati.
Unutar drave, moj izbor je podrazumevao vie nade za svaku devojku i svaku enu, da mi imamo mogućnosti i da smo sposobne da vodimo nae drave i da rukovodimo vane procese kroz koje one prolaze.
Moja zemlja je jedno od onih zemalja gde je tradicija često sprečavala ene da uivaju ista prava i slobode, kao to su garantovanje ustavom i zakonima zemlje.
Ali, kao zemlja sa jednom tekom proloću, mi smo bili svedoci činjenice kako su ene očuvale strukturu naeg drutva i zatitile su nae porodice. Bile smo svedoci toga kako su ene nale snagu i hrabrosti da obnove nae ratom uniteno drutvo i da daju nadu svojoj deci za njihovu bolju budućnost.
Ali najvie smo bile svedoci toga da trajni mir, razvijena demokratija i jedna napredna zemlja, za koju smo se zavetovali graditi, mogu se postići samo ispunjavanjem ljudskih prava ena, njihovo pravo na pravdu, pravo na ravnopravno učeće na stolovima odlučivanja.
Mi smo razbili standard koji je utvrdio da Predsednik drave treba da bude muakrak biranjem prve ene za Predsednicu. Mi smo sluili standard koji je utvrđivao da ene jednu marginaliziranu ulogu u njihovim vladam postavljajući ene kao rukovoditelje najvanijih političkih procesa zemlje, u dijalogu sa Srbijom, u istraivanju stabilnosti u regionu i procesu integracije zemlje u Evropu. I takođe smo sruili standard koji utvrđuje da samo mukarci mogu voditi jedan grad biranjem prve ene predsednicom optine.
Ali dozvolite mi da kaem da nije bilo lako i usprkos ovih dostignuća. Nije bilo lako menjati pogled za nas ene koje vodimo sa ovim procesima i svakako nije bilo lako dokazati da se naa sposobnost i snaga oslanja na ljubav prema ljudima, na komuniciranje sa ljudime, na bliskost sa svakim građaninom i na razumevanje koje pokazujemo prema drugima.
Povrh sveg nije bilo lako dokazati da mi dajemo snagu drutvu!
Ipak mi ene na Kosovu, jo danas smo nosioci vanih procesa za nau zemlju, onako kao u ostalim delovima, ne samo Balkana nego i u mnogo zemalja sveta, nismo jo uspele menjati percepciju o nama i o naem znanju i naoj snazi.
Ali mi smo odlučne da idemo napred. Da konsolidujemo ova dostignuća. Da naa drutva činimo to vie demokratskim, sa jednakim pravima.
U naa drutva, mada ivimo u Evropu, u regionu Zapadnog Balkana, mi nastavljamo se suočiti sa zabranom kolovanja devojkama, zabranom njihovog elementarnog prava na vaspitanje i obrazovanje.
Jo od prvog dana u kancelariji, pokrenula sam podrku za sve ene i devojaka, čije se pravo na kolovanje, obrazovanje i napredak osporavalo, zbog stare porodične tradicije.
Mi jo uvek smo patriarkalno drutvo, ma koliko je svet koji nas okruuje izmenjen i koliko god smo mi sami nastojali menjati percepciju naih građana o njemu.
Teka prolost, neprekidni sukobi u regionu, preduga neprijateljstva i nivo razvoja naih drutava, naročito onaj ekonomski, je eni osporavalo njego pravo da bude ravnopravna u drutvo.
I s toga je sada dolo vreme da se ovaj svet menja, i da se ena vie ne ceni samo za njen rad kao domačica unutar zidova doma svog, nego po njenom nivou obrazovanja i vaspitanja, prema njenom znanju i posebno hrabrosti za se suočava sa izazovima.
Mi treba da verujemo na jačanje ena, u nastojanje da im se garantuje nezavisnost u njhovom ivotu, pristup u svim resursima i da ima se prua mogućnost za napredak.
Jer jedna kolovana ena je jedna mogućnost vie i za porodicu i celo drutvo! I zato to jedna pojačana ena jeste snaga za samo drutvo!
I s toga dansa ponovo pozivamo za prava ene kao ljudska prava!
Je pravo na ivot jeste jedanko za svako ljudsko biće!
Jer pravo na rad jeste jednako pravo za svakog čoveka!
I jer pravo ene da bude obuhvaćena u svaki segment ivota jeste isto toliko ljudsko pravo koliko i njena sloboda.
Potovane Dame i gospoda,
Prole godine Predsednik Obama je izjavio u Univerzitetu Cape Town da: Mi moemo meriti činjenicu koliko je dobro upoređujući jednu zemlju sa time kako ta zemlja u svom drutvu tretira ene.
Zaista, u mnogo zemalja sveta smo videli kako su lideri utvrdili brzinu ostvarivanja ravnopravnosti rodova i kako je razvoj zemlje bio vezan sa socijalnim, ekonomskim i političkim jačanjem ena.
Kao to je ravnopravnost rodova učinila ne samo moja draga prijateljica nego i prijateljica svih ena i mladih devojaka u celom svetu, potovana Hillary Clinton, slamanjem barijera i postavljanjem novih standarda, glavno teite celoga rada, angaovanja i njene aktivnosti, uputivi drave i drutva da shvate i priznaju činjenicu da investiranje u ene garantuje naprednu ekonomiju, smisaonu demokratiju i blagostanje u svakom drutvu.
Ona je pre dve decenije pojasnila da su prava ena ludska prava, menjanjem jednom za uvek način kako svet podrazumeva ravnopravnost rodova.
Mi smo, u zemljama poput Ujedinjeni Arapski Emirati, bili svedoci toga kako su ene lideri odigrale jednu ključnu ulogu u uspostavljanju ravnopravnosti rodova kao integralnog dela njihove agende nacionalnog razvoja.
Podrka Njenog Veličanstva eikha Fatima bint Mubarak, jedna lider vizionar i jedan prime za devojke i ene u celom svetu, čije opredeljenje za jačanje ena, je pomoglo njenu zemlju da snizi stepen analfabetizma na 1% i zapoljavanja na 6% ena u javnom sektoru. Sva drutva imaju potrebu za takvim inspirativnim liderima.
Potovani lideri Samita.
Mi najpre trabamo ponovo potvrditi činjenicu da su nae razlike manje nego nae jedinine, i da na zajednički cilj jeste ostvarivanje naih prava, jeste ljudsko i pravda, bez obzira na izazove koje imamo pred sobom.
Mi razumemo da ima fundamentalne veze između ekonomskog, socijalnog i političkog jačanja ena. Kako bismo postigli ravnopravnost rodova, mi trebamo napredovati u sva ova tri fronta.
Politike i nae ponaanje treba da priznaje činjenicu da ene kada su ojačane, one menjaju pristup u zdravstvenoj slubi, vaspitanje i sudbinu njihove dece. Menjajući jednom za uvek viciozni krug diskriminacije.
Misija nae generacije jeste da menjamo pravac istorije i da iskorenimo sve forme diskriminacije prema enama i devojkama.
Zajedno mi moemo da gradimo jedan sveobuhvatni svet u kojem ravnopravnost rodova vie neće biti tema diskusije.
elim se odvajat od vas sa jednim citatom jedne pesnikinje, autorica i aktivista ljudskih prava, koja se uskoro oprostila od ivota, Maya Angelou koja kae: Hrabrost je najvanija vrlina, jer bez hrabrosti, ne moete dosledno sprovesti nijednu drugu vrlinu.
Budite hrabre. Hvala vam.