Govor Predsednice Jahjaga na ceremoniji otvaranja Globalnog Samita ena
Predsednica Republike Kosovo, gospođa Atifete Jahjaga, je prisustvovala slubenom otvaranju radova Globalnog Samita ena, gde je odrala uvodno izlaganje, zajedno sa zamenicom predsednika Vijetnama, Nguyen Thi Doan, i premijerom Malezije, Dato Sri Mahd Najib bin Tun Abdul Razak.









U delegaciji Kosova u ovoj konferenciji ucestvuje i predsednica enske Privredne Komore Kosova, Aferdita Saracini-Keljmendi, te predstavnica Mree grupa ena Kosova, Mirljinda Kusari Purrini.
U nastavku sledi govor Predsednice Jahjaga odran ovom prilikom:
Potovane dame i gospodo,
Ucesnici Samita,
Imam posebnu cast i zadovoljstvo da vam se obratim, vama enama iz celog sveta, prikupljene u ovo divno mesto, i odlucne da vode napred promene koje elite da ugledate u vaa drutva, promene koje cine svet u kojem ivimo.
Osecam se ponosnom kada vidim toliko hrabrih ena, koje su donele takvu hrabru odluku da preuzmu u svoje ruke njihovu sudbinu, da odlucuju o sebi i pokau celom svetu da ravnopravnost rodova nije samo moralni imperativ, nego je jedini nacin u pravcu ustrajnog razvoja naeg drutva.
elim cestitati organizatorima ovog divnog samita biznisa ena, koji ove godine slavi 23 godinjicu. Globalni Samit ena je ostvario jedan impresivan rad tokom ovih godina, pokazujuci da su ene kljucni pokretaci ekonomskog rasta i transformirajuci ovu platformu u glavnom globalnom dogadaju za ene preduzetnice, rezultate koje vidimo svakog dana.
Ne uzimajuci u obzir nae poreklo, nae kretanje do postizanja vodecih poloaja u politici, na trud za osnivanje jednog biznisa ili da se nagaujemo i propagiramo ili primenimo stroga pravila etike i dajemo primer kako treba da se ponaa jedna osoba kada na sebe stavlja odecu jednog javnog autoriteta, mi smo bile ujedinjene u naoj misiji: da jacamo ene da bi postale nosioci svoje sudbine.
Vi ste prikazali ovu vrstu promene, vizije i rukovodenja, preko potrebne za ovo vreme. Vreme, u kojemu trebamo imati vie ravnopravnosti, vie mogucnosti, vie ustrajnog pristupa prema izvorima i vie balansiranih politika. Vreme u kome trebamo imati vie glasa i uticaja u javnu oblast, vie politickog predstavljanja , vie izgleda za obezbedenje ivota za nae porodice i vecu ulogu pri osnivanju i napretku ka jednog pravednog drutva.
Ova platforma ideja ivizija, bolje prakse i strategije, mrea i partnerstva u kojima ene prelaze granice i razlike, krute ideologije i uske politike, govoreci sve jednoglasno, nudi jednu shemu za poboljanje ivota svake od vas. I, s tim u vezi, vai ce ivoti uticati na ivot mnogih drugih. Jer ene su stub: svaka odluka koju one donose obezbeduje benefit za decu, porodicu, zajednicu, drutvo i zemlju.
Vi cete se udaljiti sa ovog samita osnaene. I, vi cete steci nacin kako da ojacate mnoge druge u vau zajednicu, proirujuci va biznis, zapoljavajuci vie ljudi i daljnjim investiranjem u obrazovanje vae dece i uzdiuci vae cerke i sinove kao ravnopravne.
Iz razloga to su ene katalizator promena, ene su samo drutvo.
Ja snano verujem da investiranje na ene jeste fundamentalno za pokretanje drutvenih promena i privreda za koje imamo potrebe kao globalno drutvo. Ohrabrujem vas da nemate strahovanje i da verujete vaim snagama transformacije.
Svakog dana se suceljavamo sa jednim velikim brojem istraivanja, cinjenica i iskustava koje pokazuju da je ekonomski potencijal ena bitan za sve vrste privreda i povecanjem nivo zapoljavanja ena do nivo zaposlenosti mukaracda, mi cemo moci garantovati jedan bri ekonomski rast.
Ne obuhvatanje ena u ekonomski razvoje jedne drave osiromauje samu tu dravu.
Ekonomsko i politicko jacanje ena jeste isto tako fundamentalno za mir i demokratiju, fundamentalan je ustrajni za razvoj i socijalnu pravdu i fundamentalan je za sniavanje siromatva i postizanje ekonomskog rasta.
I to je takode jedan zajednicki imenitelj za drutvo proizila iz konflikata i drutva u tranziciji, kao i za zemlje u razvoj i one razvijene. Mudrost i imperativ je da se jednacini dodaje talenat ena kako bi se nala reenja za nae zajednicke izazove.
U jednom svetu u kome se izvori sve vie smanjuju, jedan svet u globalnoj recesiji i jedna medu zavisnost u porastu, uloga ene je neodvojiv od brzine naeg razvoja. ene se sve vie smatraju kao pokretaci ekonomskog razvoja.
ene cine polovinu naeg drutva i predstavljaju polovinu ljudskog kapitala bilo koje drave. Talenat i sposobnosti koje ene mogu doneti radnoj snazi mogu biti odgovor za potrebe sve vie takmicarkih trita.
Mi vidimo kako ene preduzetnice upravljaju ekonomskim razvojem zemalja u razvoj, u kojima su ene vlasnice oko cetrdeset posto malih i srednjih preduzeca, koja su motor naih privreda.
Ekonomsko jacanje ena nije samo mudro poslovno reenje, nego i mudar poslovni prioritet, jer njihova potroacka snaga njih pretvara u katalizator, cinjenica koja se ne moe zapostaviti. ene se pretvaraju u najvece potroace u svetu i imperativ je da se ene ukljuce u odborima korporacija i visokim poloajima.
Dok smo cekali da socijalni i ekonomski argumenti donose potrebne promene u stavovima i percepcijama o ulozi ena u naa drutva i koje ce rezultirati jednim vecim predstavljanjem ena u vecima gde se kreiraju politike i donose odluke, ene su jo uvek manje predstavljene i nedovoljno ukljucene u politicku i privatnu arenu.
ene se jo uvek u njihovim drutvrime ugledaju kao dadilje svoje dece i pomagaci svojih mueva. Medutim, svakog dana sve vie vidimo kako ene donose odluke koje uticu na blagostanje njihovih porodica. Svakog dana moemo videti kako ene mogu da budu i dadilej i donosioci odluka.
Kao to je rekla moja dragta prijateljica, bivi Dravni sekretar, potovana Hillary Clinton: ene nisu rtve. Mi smo katalizatori promena. Mi smo upravljaci napretka.
Zaista, ene kao zainteresovana strana drutva, svakog dana igraju svoju ulogu boreci se za ljudska prava, sprecavajuci sukobe, olakavajuci tranziciju, gradeci demokratiju i obnavljajuci razorene ekonomije.
Potovanje Dame i Gospodo,
Mi ulazimo u ovaj vek sa impresivnim dostignucima u stvaranju jedne raznorodne sredine. Ali neravnopravnosti su jo uvek dramaticne. Na jednom kraju sveta ima ena i devojaka koje se ubijaju jer ele da se obrazuju, ena u koja se baca kamenje do smrti, ena kojima se osporava svako pravo. Osporava im se ljudsko dostojanstvo.
U ovom samitu, u kome slavimo nova dostignuca, trebamo priznati njihovu bol i patnju. Prema recima moje prijateljice, Kongresmena Harma: Mi ne trebamo samo da pokaemo u pravcu problema, mi trebamo naci jedno reenje problema.
Mi trebamo naci hrabrost u svakog od nas za okoncamo ove neravnopravnosti. Mi trebamo da razumemo da su mi i da smo mi jedno!
Videla sam snagu kojom raspolau ene za menjanje pravca istorije.
U Liberiji, ene koje su bile rtve jednog nevidenog nasilja, su doveli do okoncanja jednog cetrnaest godinjeg civilnog rada, koji je za sobom ostavio dvesto pedest hiljada mrtvih.
Po ulicama Egipta, ene su podigle svoj glas i sruile su jednog mizernog diktatora.
U Bosni i Hercegovini, desetgodinja upornost ena Srebrenice za pronalazak kostiju osam hiljada ubijenih mueva i sinova tokom rata, obezbedilo je njima jedno mesto stalnog pocinka /mirovanja. One su kanalizirale svoj bol, svoj gubitak, u pravcu nalaza pravde i dovodenja aktera pred sud.
ene mog mesta takode poznaju patnje rata. elim sa vama deliti jednu istoriju oko sela Krua, selo kome se cesto referiraju kao selu bez mukaraca, jedna mala zajednica kojoj je natovaren jedan teak teret ne samo bola od gubitka nego i odgovornosti za obezbedenje ivota za njihove porodice, od ratnog pepela.
Ove ene su istiniti heroji, za koje se ne govori u vestima, ali koje su razorile svaku vrstu prepreke radi obezbedenja ekzistencije svojih porodica. One su preuzele na sebe uloge koje se tradicionalno ne pripisuju enama, kao to je rad na njivama i njihova promocija kao preduzetnice, menjajuci zauvek nae drutvo.
Niti Kosovo niti Bosna nisu jedinstvene. Takvih istorija ima na pretek po zemljama koje su razorene od uasa rata. Ono to je snano u ovoj istoriji jeste da su one mobilizirane gledati napred u pravcu buducnosti, da bi nalazile mogucnost izgradnje prosperitetnog drutva da nikada ne dozvole da rat razbije snovi novih generacija.
Po drugim zemljama, bitke ena imaju druge dimenzije. Sve vie, ene cine vecinu onih koji diplomiraju po univerzitetima. One predstavljaju polovinu globalne radne snage, dok se jo uvek placaju manje od mukaraca za isti posao, bez mogucnosti da razbiju stakleni plafon.
Prosecno, one nastavljaju biti vlasnice samo malog postotka svojina, liene od ekonomske sigurnost kao to su pocetni kapital, bankarski zajmovi, bez kojih one ne mogu poceti da se ozbiljno bave biznisom.
Ekonomsko jacanje ena ce osloboditi talenat svakog clana drutva. Ovo s toga to ene investiraju u najvecem delu u njihovim porodicnim prihodima, investiranjem za njihovu decu.
ene nisu manje sposobne od mukaraca; one nisu manje snane da obavljaju tradicionalne zadatke, koje se tradicionalno pripisuju mukarcima. ene su upravljacka snaga drutvenog razvija. Svugde gde su ene nezavisne i ekonomski snane, onda njihova sloboda nije mnogo ugroena i njihovo dostojanstvo je potovana.
Ekonomska nezavisnost ena je bitna za njihov razvoj i razvoj celokupnog drutva. Ekonomska zavisnost ena od porodice mua ili nekog drugog clana drutva ce drati njen ivot u zamku zavisnosti i necemo moci postici ono to danas ciljamo: jacanje ene, potovanje ljudskih prava ena, i iznad svega, rodnu jednakost.
Kljuc brige prema prosperitetnim drutvima i ustrajnim dravama stoji u ucecu ena u politici i donoenje odluka, ekonomsko jacanje ena i pristup izvorima i bezbednosti te pristup ena u pravni sistem.
Prole godine sam organizovala prvi medunarodni samit ena u regiji, pod nazivom: Partnerstvo za mir, jacanje ena. Mi smo se skupile zajedno da bismo galvanizirale promene u naima drutvima, deleci iskustva i nacin na koji moemo poboljati ulogu ena.
Mi trebamo preduzeti ovaj trospratni pristup da bismo mogli okoncati rodnu nejednakost u naim drutvima. Jer se ovo ne cini samo radi menjanja poloaja ena nego za obezbedenje jednog razvijenog drutva.
Vlade, lideri biznisa i donosioci odluka treba da ponovo razmatraju ulogu koju daju enama u institucijama kojima oni upravljaju.
Rodni konvencionalizam treba da se pretvara u na objetiv kada stvaramo politike i zakonodavstvo, kako bi se obezbdili da smo obuhvatili i potrebe i limite mukaraca i ena, uzimajuci u obzir njihove kapacitete i doprinos, kako bismo stvorili balansirane politike .
Mi trebamo menjati kulturna gledita i socijalne norme koje smatraju ene kao potcinjene u drutvu. Mi trebamo ulogu ena smatrati bitnom i ravnopravnom sa ulogom mukaraca kada se odlucuje kako cemo voditi nau zemlju i cinimo predvidanja o razvoju zemlje.
Ponekad trebamo da se oslanjama na privremene mere kao to su kvote za povecanje predatavljanja ena u javni i privatni sektor, olakavajuci tako bre ukljucivanje ena u svim segmentima.
Putem kvota, mi nastojimo kolicinski povecati broj ena, ali nastojimo povecati diverzitet i kvalitet odlucivanja. U ovo vreme novih tehnologija, kada mi shvatamo da svaka osoba predstavlja jednu dodatnu vrednost i kada smo u toku podsticanja inovacija kako bismo suzbijali siromatvo, efekat plime klimatskih promena, pristup cistoj vodi i sprecavanje epidemija koje prete naim ivotima.
Mi trebamo zatvarati prostor koji jo uvek postoji izmedu ena i finansijskih izvora, izmedu potencijala ena i njihove uloge koju ocekuje drutvo.
Mi trebamo podrati podsticanjem vie ena da se ukljuce u trite rada, da se ukljuce kao radna snaga i da postave sevi visoke ciljeve, postankom deo odlucivanja u njihova drutva.
O svim ovim pitanjima, mi imamo potrebe za vie zakonodavstvo, bolje prakse i bolje sprovodenje.
Ali, iznad svega, kao to sam gore navela, imamo potrebe za jednu kriticnu meru kulturne promene. Mi imamo potrebe za jednu zajednicku platformu zajednickog cvrstog opredeljenja za ostvarivanje ovih reformi u odnosnim zajednicama. Mo trebamo ispoljiti onu hrabrost, koja je na radikalan nacin transformirala naa drutva.
Ohrabrujem vas da istraite partnerstva koja ce povecati ulogu koju cete vi odigrati u buduce u vaim zemlja, onde gde te uloge ranije nisu postojale; medu akademije i kreatora politike, medu preduzeca i javne administracije, medu nacije i suseda.
Mi trebamo nastaviti da preduzimamo nove inicijative predstavljajuci i promocijom pitanja jacanja ena u celom svetu.
Mi trebamo nastaviti raditi na jacanje ena, jer mi elimo da svaka osoba u nae drutvo uiva njegova prava datih od Boga i da koristi svoj potencijal dat od Boga.
Mi trebamo nastaviti angaovanje o ovom pitanju, jer elimo da naa deca sticu bolje obrazovanje, da nae porodice jacaju i da ugledamo da naa drutva cvetaju i da nae drave napreduju. Jer mi elimo da zavlada mir.
Hvala vam.