Govor Predsednice Atifete Jahjaga u Samit Brdo - Brioni
Predsednica Republike Kosovo, gospođa Atifete Jahjaga prisustvuje Samitu Brdo-Brioni, treći po redu, koji je ove godine organizovan u Dubrovniku. Ona prisustvuje samitu u drustvu inostranog minitra, Enver Hoxhaj.







Domacin Samita, koji je jedna zajednicka inicijativa predsednika Slovenije i Hrvatske za pomaganje zamljama regiona Zapadnog Balkana u procesu evropskih integracija, je Predsednik Republike Hrvatske, gospodin Ivo Josipovic, a u njemu ucestvuju i predsednici zemalja regiona.
Samitu prisustvuje i Kancelar Savezne Republike Nemacke, gospoda Angela Merkel.
Predsednica Jahjaga tokom dananjeg rada Samita je odrala govor koji donosimo u nastavku.
Kancelar Merkel,
elim da se pridruim mojim kolegama iz regiona i izrazim Vam dobrodolicu na ovaj Samit, te da se zahvalim za vae ucece. Zadovoljstvo nam je da se sretnemo u ovom formatu, koji na najbolji nacin izraava promene koje su ostvarene tokom nekoliko proteklih godina , promene koje bi bile nemoguce bez visoko cenjene pomoci Nemacke i vae konstruktivne uloge podravajuci nas i hrabreci nas da prigrlimo reforme i otvorimo perspektivu Evropske Zajednice naim doticnim zemljama.
Clanstvo u Evropsku Zajednicu ostaje glavna agenda koja nas ujedini, koja odrava mir i stabilnost regiona, koja je katalizator promena za jacanje saradnje i partnerstva iznedu nas i gradana zemalja koje predstavljamo.
Mi ne traimo kraci put; naprotiv, na napredak u pravcu EZ-e treba da se uslovljava sa naom voljom za tranformiranje naih zemalja i za normalizovanje odnosa izmedu naih drava. elim naglasiti da vaa stalna pomoc i angaovanje za odravanje ove ustrajne perspektive za sve zemlje ce determinirati buducnost ovog regiona.
Moja zemlja, Republika Kosovo, je odlucna u kretanju napred. Mi smo prevazili jedan veliki deo prethodnih godina jacajuci nau demokratiju mi smo konsolidovali nae institucije, osigurali smo njihovo demokratsko funkcioniranje i neprestano smo interaktivno delovali sa naim manjinskim zajednicama radi potpune integracije istih u politicki i drutveni ivot Kosova.
Ovaj unutranji uspeh dravotvornosti je imao i medunarodni znacaj, poto zemlje iz celoga sveta su nastavile da priznaju nau dravnost. elim da se zahvalim zemljama regiona za podrku u ovom procesu konsolidacije.
Tokom dve protekle godine, smo dosta naeg vremena posvetili poboljanju odnosa sa Srbijom. Kao to smo dokazali u dijalogu sa Srbijom, podranog od EZ-e, mi nismo cekali da se normalizacija ostvari, nego mi smo stvorili normalizaciju, u prvom redu sa srpskom zajednicom na Kosovu, osiguravajuci njihovu potpunu integraciju, a potom sa Srbijom, iznalaenjem zajednickih tacaka adresiranja mnogih pitanja koja dospiju do sri izazova sa kojima se suocavamo kao region uspostavljanje dobrosusednih odnosa, vladanje zakona, zlocin i preko granicna korupcija, da spomenemo samo neke.
Neki su sporazumi vec postignuti, ali istinit uspeh ovoga procesa treba da se meri sa njihovim potpunim sprovodenjem. Sa ovim podrazumevamo isto tako i smelost i politicku volju za oslobadanje od prolosti radi kretanja napred u partnerstvo i saradnju.
Dok prevazidemo neprijateljstva iz 1990-ih godina, nadam se da cemo biti u stanje da ostvarimo jedan drugaciji dinamizam izmedu regiona i ostalog dela Evrope, koji ce nam pomoci da adresiramo nae zajednicke brige i isprepletene izazove.
Kosovo, kao i sve ostale zemlje regiona, suocava se sa ozbiljnim ekonomskim izazovima, uglavnom zbog slabe performanse privatnog sektora, ali isto tako i zbog izolacije i nedostatka pristupa evropskom i daljem tritu. Vie od 30% stanovnitva Kosova je nezaposleno, i pogodena grupa su mladi, koji predstavljaju polovinu stanovnitva Kosova.
Promena ovih trendova ce biti na glavni izazov iduce decenije i ubedena sam da cemo moci promeniti ih samo radeci zajedno jedan sa drugim kao region radi poboljanja nae infrastrukture, i da se pripojimo ostalom delu Evrope kao jednoj vrednosti u njeno okrilje.
Naa regija je dinamicna i ima mnogo toga za ponuditi, ne samo u termine prirodnih izvora i energetskog potencijala, nego i u onaj vaniji, ljudski kapital.