presidenca-logo
DR VJOSA OSMANI SADRIU
PREDSEDNICA REPUBLIKE KOSOVO
...

Da se sruše mentalni zidovi

Hashim Thaçi

Odnos Evropske komisije sa Zapadnim Balkanom, kao i sama politika proširenja bili su komplikovani. Zaplašeni ksenofobičnim osećanjima, pomešanim sa umorom od proširenja unutar EU, administracija je bila požurila i rekla da neće biti proširenja EU tokom mandata 2014-2019. I dok su svi koji su upoznati sa politikama proširenja znali da teško da će biti nečeg konkretnog u vezi sa proširenjem do 2019. godine, ali izraz ove politike na eksplicitan način imao je razarajuće posledice u regionu, minirajući procese reformacija. Činjenica da je kancelarka Merkel videla potrebu za započinjanjem Berlinskog procesa za šest zemalja Zapadnog Balkana, kao napor se da održi evropska perspektiva, nezavisno od izjava Komisije, je veoma značajna stvar.

Prošlog meseca, Zapadni Balkan je pogođen još jednim udarcem od strane aktuelne Komisije. U namenskom pismu koje je objavljeno nakon godišnjeg govora pred Parlamentom, predsednik Evropske komisije je obećao strategiju o prijemu Crne Gore i Srbije u EU do 2025. godine. Problem je sigurno u činjenici  što su četiri ostale zemlje Zapadnog Balkana ostavljene izvan ove perspektive koja je obnovljena i osnažena. Da li treba pomenuti da su tri, od te četiri zemlje sa većinski muslimanskim stanovništvom ili tri od četiri zemlje imaju većinsko ili znatan broj albanskog stanovništva? Ovaj postupak je potegao spekulacije da li je to pokušaj da se sluša ćef snagama koje više naginju prema desnici, a koje se pojavljuju u čitavoj EU. U svakom slučaju, koji god da je razlog bio, pretnja povećanja ruskog uticaja u Crnog Gori i Srbiji ne treba da bude nagrađena od strane EU, kao što ni ne treba da se vidi nedostatak sličnih pretnji ili drugih alternativa na Kosovu, kao nepovoljni položaj.

Nažalost, za Kosovo, komplikacije ne prestaju ovde. Kosovo i dalje nije priznalo pet država članica EU. EU takođe izgleda da je ubeđena da nekoliko njenih članica mogu da nastave sa nepriznavanjem nezavisnosti Kosova iako će se Kosovo jednog dana pridružiti EU. Ovo je ograničenje dvostrukog Orvelijanskog razmišljanja (Orwellian doublethink) je nepogodno za demokratsku i transparentnu instituciju. Nedovoljno dobro promišljena rešenja koja su pronađena kako bi se proces održao u pokretu, a ne pritiskajući one države koje ne priznaju (kao što je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, bez potpune jasnoće o daljim koracima), u jednom trenutku biće testirana i treba da se da jasan odgovor: Da li Kosovo uživa ili ne uživa evropsku perspektivu?

Dozvolite mi da budem jasan: ne gajim snove da će Kosovo biti spremno da se pridruži EU naredne godine. Mi na Balkanu veoma dobro znamo koliko vremena oduzima ovaj proces. Međutim mi smo takođe svesni – i zabrinuti- činjenicom da je proces sve, samo ne pravičan. Liberalizacija viza je jasan primer tome. Pored toga što je poslednje u redu, Kosovu je zadato 95 kriterijuma, dok su njegovi susedi prihvatili ispunjenje oko 50. Šta više, Kosovo je u potpunosti ispunilo svih 95 kriterijuma, ukoliko su protumačeni onako kako je predviđeno formalnim vodičem za ispunjenje kriterijuma za učlanjenje u EU, ali njegovi građani su još uvek izolovani. Oba „preostala“ kriterijuma su bila i i dalje nastavljaju da se tumače od strane EU zbog političkih razloga kao opravdanje da se ometaju Kosovari da slobodno putuju. Vlada Kosova se „trudila da privede kraju“ demarkaciju granice sa Crnom Gorom, iako je Skupština još uvek nije ratifikovala. Međutim, što je Kosovo bilo bliže finalnoj fazi, to je oštriji bio zahtev. A da ne pominjemo činjenicu da smo se suočili sa asimetričnim zahtevom, pošto od Crne Gore nije zatraženo da uradi sito u njenom vodiču za ispunjenje kriterijuma za liberalizaciju viza. Šta više, Kosovo je tretiralo kriterijume koji imaju veze sa borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije u mnogo većoj meri nego bilo koja od zemalja u procesu liberalizacije viza. Od nas se konstantno traži da radimo „više“ u borbi protiv korupcije i borbi protiv organizovanog kriminala, bez ikakve jasnoće šta će značiti ispunjenje ovih preostalih kriterijuma. Obrazloženje koje su mnogo puta dali zvaničnici  EU o tome što se Kosovo ocenjuje strožije jeste da EU uči iz njenog iskustva iz prošlosti. Međutim, sve ovo samo otkriva činjenicu da imamo posla sa promenljivim pristupom  i da je ovaj sistem sve, samo ne pravičan. U našem slučaju, to je diskriminacija.

Znamo da je put pred nama dug i pun prepreka, ali mi smo spremni da radimo. Ono što tražimo je prosto: Da se formalizuje perspektiva prijema 6 zemalja Zapadnog Balkana. Svaka strategija o prijemu treba da obuhvati sve zemlje  koje uživaju takvu perspektivu. Odvajajući neke, i ističući datume učlanjenja samo za neke od njih, automatski smanjuje kredibilitet preostalog dela. S druge strane to demoralizuje i usporava brzinu procesa i rizikuje da zakoči procese reformacije. 

Prednosti jednakog tretiranja posebno su vidljive u slučaju Kosova i Srbije. U kontekstu dijaloga za normalizaciju odnosa između naše dve zemlje, čija je glavna upravna snaga proces integracija u EU, asimetrična stimulacija je razarajuća. Kako neko može da očekuje da se kosovski narod, vladina koalicija i opozicija dogovore o izuzetno nezadovoljavajućim reformama u korist jedne manjine, koja nas je nekada tlačila, ukoliko vide da će plodovi takvog sporazuma ići u korist samo druge strane?

EU nam često ponavlja da mi treba da pokažemo lideršip i da donesemo odluke koje nisu lake niti popularne, ali su u interesu naše zemlje. E, pa sada je dobra prilika da dokažu to. Nezavisno od umora od proširenja porasta partija ili populističke desnice – uradite pravu stvar!? Proširenje je nesumnjivo dobro za svaku zemlju regiona pojedinačno i grupno, a bilo bi dobro i za samu EU pošto bi se stvorila stabilnost i ekonomske mogućnosti u regionu koji je razoren ratom koji se dogodio pre manje od 20 godina.

Ja još uvek verujem u osnovne vrednosti EU i u volju naroda za jednim ujedinjenim i integrisanom kontinentom, koja će prevladati. Kosovari su velikom većinom za učlanjenje u EU i u potpunosti su posvećeni evropskim vrednostima. Ukoliko dobijemo pravičnu mogućnost i jasnu perspektivu, mi kao narod ćemo učiniti sve što je u našoj moći da reformišemo, poboljšamo i ispunimo sve kriterijume Kopenhagena. Ali, kako bi se tako nešto dogodilo, EU treba da stavi tačku na izolaciju Kosovara i da sruši mentalne zidove koji su izgrađeni nad lažnim i opasnim predrasudama.
 

Ovaj post je takođe dostupan na jeziku: SQ EN

This site is registered on wpml.org as a development site.